Pages

Demografska stvarnost Krapinsko-zagorske županije
Demografska stvarnost Krapinsko-zagorske županije
Lana Risek
U ovom radu analizira se broj i struktura stanovništva Krapinsko-zagorske županije koja zbog svog specifičnog geografskog položaja, na sjeverozapadu Hrvatske između Zagreba i Varaždina, nije razvila jači centar rada koji bi privlačio stanovništvo, stoga je prvi pad broja stanovnika zabilježen već 1953. godine. Niske stope nataliteta utjecale su na smanjenje fertilnog kontingenta i na nemogućnost porasta stanovništva prirodnim kretanjem. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku...
Demografske pojave i procesi na području Brodsko-posavske županije od 1857. do 2011. godine
Demografske pojave i procesi na području Brodsko-posavske županije od 1857. do 2011. godine
Stjepan Zarožinski
Struktura stanovništva Brodsko-posavske županije uvelike se izmijenila u razdoblju 1857. – 2011. godine. Različita državna uređenja i državne tvorevine u kojima se nalazila Hrvatska pa tako i Slavonija ostavile su traga i na stanovništvo Brodsko-posavske županije. Rad prikazuje i opisuje najčešće demografske pojave i procese podijeljene prema određenim razdobljima koja su izdvojena na osnovu događaja koji su obilježili svjetsku ili nacionalnu povijest. Kroz rad su...
Demografske pretpostavke gospodarskog razvoja Slavonskobrodske regije
Demografske pretpostavke gospodarskog razvoja Slavonskobrodske regije
Sanja Filošević
Stanovništvo kao nositelj gospodarskog razvoja predstavlja demografski okvir formiranja radne snage koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru. Demografski i društveno-gospodarski razvoj su povezani pa će se sve promjene i poremećaji u demografskom razvoju (ukupnom i prirodnom kretanju, razmještaju stanovništva, migracijama i demografskim strukturama) odraziti i na dinamiku i smjer gospodarskog razvoja. S obzirom da se radna snaga formira iz radnosposobnog kontingenta...
Demografske pretpostavke ukupnog razvoja Grada Lepoglave
Demografske pretpostavke ukupnog razvoja Grada Lepoglave
Silvija Komes
Predmet istraživanja diplomskog rada temelji se na statističkoj i GIS analizi demografskih indikatora šesnaest naselja Grada Lepoglave. Stanovništvo je temeljni resurs kojim neki prostor raspolaže stoga su pozitivni ili barem stabilni demografski procesi neophodni za bilokakvo planiranje budućeg razvoja prostora. Na temelju dobivenih rezultata dokazana je prisutnost negativnih demografskih procesa temeljenih na prirodnoj depopulaciji, sve većem udjelu starog u ukupnom broju stanovnika...
Demografske promjene dugoselskog kraja od sredine 19. stoljeća
Demografske promjene dugoselskog kraja od sredine 19. stoljeća
Mario Krpanić
U ovom radu se prikazuju demogeografske promjene dugoselskog kraja od sredine 19. stoljeća do danas. Predočen je utjecaj geografskog položaja i smještaja, prirodne osnove i historijsko-geografskog razvoja na pojavu i razvoj naseljenosti promatranog prostora. Demogeografske promjene prikazane su putem analiziranja broja i razmještaja stanovništva, ukupnog, prirodnog i prostornog kretanja, raznih strukturnih obilježja i utjecaja na prostorni razvoj. Svrha rada bila je istražiti...
Demografske promjene u Gradu Skradinu od 1945. do 2021. godine i društveno-gospodarske razvojne prilike
Demografske promjene u Gradu Skradinu od 1945. do 2021. godine i društveno-gospodarske razvojne prilike
Karlo Lovrić
Depopulacija koja je započela 1980-ih, negativne ratne posljedice, ekonomska kriza, visoke stope nezaposlenosti, te posljedično pojačano iseljavanje u inozemstvo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju rezultiralo je signifikantnim smanjenjem broja stanovnika i gospodarskom stagnacijom Grada Skradina. Cilj rada je sagledati demografsko stanje u Gradu Skradinu, istražiti uzročno-posljedične veze između demografskog i ekonomskog razvoja, usredotočiti se na prostorno-razvojne prilike i...
Demografske promjene u Gradu Šibeniku od 1961. godine
Demografske promjene u Gradu Šibeniku od 1961. godine
Toni Lučev
Ovaj rad se bavi demogeografskim promjenama u Gradu Šibeniku koje se prate od Popisa 1961. do Popisa 2011., te se istražuju zakonitosti promjena u samom gradskom naselju i ostalim naseljima koja pripadaju administrativnom području Grada. Došlo je do pada broja stanovnika, uz izrazito negativnu stopu prirodnog kretanja, koju prati regresivni tip dobne strukture, te promjena ekonomskog sastava stanovništva, iz mješovitog u izrazito tercijarni tip stanovništva. Te promjene su izrazitije...
Demografske promjene u Puli nakon Drugog svjetskog rata
Demografske promjene u Puli nakon Drugog svjetskog rata
Ana Okmaca
Rad ne sadrži sažetak.
Demografski aspekt opstanka Hrvata u Vojvodini
Demografski aspekt opstanka Hrvata u Vojvodini
Jelena Dulić
Rad ne sadrži sažetak.
Demografski aspekt razvoja otoka Paga
Demografski aspekt razvoja otoka Paga
Zvonimir Petrinić
U radu je provedeno istraživanje suvremenih prostornih obilježja otoka Paga koje je temeljeno na sistematskoj analizi demografskih struktura. Većinu državnog teritorija karakteriziraju negativni demografski trendovi, međutim Pag kao jedan od najnaseljenijih hrvatskih otoka, iznimno bilježi porast broja stanovništva. Otok karakterizira intenzivan razvoj turističke djelatnosti što se izravno odražava na suvremene socioekonomske strukture. Turizam zauzima sve veći udio u ukupnom...
Demografski dispariteti naseljenosti Kvarnerskih i sjevernodalmatinskih otoka
Demografski dispariteti naseljenosti Kvarnerskih i sjevernodalmatinskih otoka
Marija Jazbec
Suvremeni razmještaj stanovništva na kvarnerskim i sjevernodalmatinskim otocima rezultat je različite mogućnosti prirodno – geografske osnove, geoprometnog položaja, historijsko geografskog razvoja otočnih naselja, društveno – gospodarskih čimbenika i suvremenih demografskih procesa. Očit je disparitet naseljenosti između udaljenijih otoka i bližih obalnih otoka ili onih koji su povezani mostom sa kopnom. Kako su veličina otoka i udaljenost od kopna konstante, valjano je...

Pages