Pages
-
-
Evaluacija naknadne obrade prognoze numeričkog modela
-
Ivan Vujec Cilj verifikacije vremenske prognoze je kvantificirati uspješnost promatrane prognoze, tj. nakon što se prognozirani događaj zbio, utvrditi stupanj sličnosti između prognozirane i ostvarene vrijednosti promatrane veličine. U ovom radu prognoze se verificiraju u svrhu adekvatnog odabira prognoze udara vjetra na visini od 10 m za različita geografska područja Republike Hrvatske koristeći podatke sa 61 postaje u 2018. godini. Uz prognozu numeričkog modela ALADIN, verificirane su i 3...
-
-
Evesov teorem o projektivnim invarijantama
-
Ivana Garić Pojam h-izraza uveo je Howard Eves kao poopćenje različitih umnožaka omjera usmjerenih dužina kakvi se pojavljuju u važnim rezultatima euklidske geometrije poput Cevinog i Menelajevog teorema. S druge strane, h-izraz je poopćenje dvoomjera, kao osnovne numeričke invarijante projektivne geometrije. Središnja tema ovog rada je Evesov teorem koji govori da je h-izraz projektivna invarijanta. Taj teorem pruža mogućnost raznovrsnih primjena, kako u dokazivanju geometrijskih teorema tako...
-
-
Evo-Devo
-
Tena Gržan Evo-Devo je grana biologije koja uspoređuje razvojne procese različitih organizama za određivanje ancestralnog odnosa među njima i otkivanje kako su evoluirali razvojni procesi. U ovom radu usmjerila sam se na aspekt unutar područja Evo-Devo, a radi se o porijeklu ličinačkog stadija u ontogenijama nekih organizama. Dvije hipoteze dominiraju trenutnim mišljenjem o ovoj temi: „larva-first“ i „adult-first“ hipoteze. Sve do nedavno „larva-first“ je bila prihvaćenija u...
-
-
Evolucija DNA i mehanizma replikacije DNA
-
Nina Romac Iako nije poznato koji su selektivni pritisci utjecali na nastanak i ranu evoluciju DNA, neosporno
je da je prelazak s RNA na DNA genome jedan od ključnih događaja u evoluciji života. S
obzirom na to da je replikacija esencijalan proces u svim živućim stanicama, koje su potekle od
zajedničkog pretka, logična bi pretpostavka bila da je osnovna replikacijska mašinerija
homologna u svim trima domenama živog svijeta – bakterijama, arhejama i eukariotima.
Međutim, većina enzima...
-
-
Evolucija endotermije
-
Lucija Abramović Sisavci i ptice su pravi endotermni organizmi što znači da drže tjelesnu temperaturu
konstantnom. Zbog ovoga se fiziološki i anatomski znatno razlikuju od ektotermnih
organizama, čija tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoliša. Isto tako, dosta endoterma
pomoću torpora ili hibernacije znatno odstupa od endotermije jer torpor dovodi do velikih
promjena u tjelesnoj temperaturi. U ovom radu obrađene su anatomske i fiziološke razlike
endoterma i ektoterma te je opisan torpor...
-
-
Evolucija flore i paleoflore na području Europe
-
Azra Mehmedović Paleoflora Europe od paleozoika do formiranja samog kontinenta sastavom prati evolucijsku sukcesiju. Nakon ustaljenja okolišnih uvjeta, prevladavaju termofilne vrste koje se sredinom miocena zbog zahlađenja počinju zamjenjivati mezofilnim vrstama i travnjacima. U kvartaru brojne glacijacije uništavaju raznolikost flore. Nakon glacijacija počinje se formirati današnja distribucija flore čiji je izvorni oblik izmijenjen antropogenim djelovanjem.
-
-
Evolucija genetskog koda
-
Borna Branimir Vuković Standardni genetski kod – informacija u obliku 64 tripleta dušičnih baza (kodona) na mRNA koji kodiraju 20 proteinogenih aminokiselina, gotovo je univerzalan, uz ograničene iznimke, u svim organizmima na Zemlji i otporan na štetne učinke mutacija u sekvenci kodona. Pokušavajući objasniti evoluciju navedenih svojstava razvijene su 4 hipoteze. Hipoteza zamrznute slučajnosti tvrdi da su aminokiseline nasumično povezane s pripadajućim kodonima te da je univerzalnost koda rezultat...
-
-
Evolucija gljiva
-
Boris Majić Intenzivnim bavljenjem filogenijom gljiva, znanstvenici su došli do brojnih otkrića. Tako su Paquin i suradnici, korištenjem mitohondrijskih gena koji kodiraju podjedinice 1 – 3 i citokrom b, na temelju rezultata istraživanja pružili snažnu potporu teoriji gljiva i životinja kao sestrinskih grupa, te su predložili postavljanje Spizellomycetales kao bazu gljiva rađe nego Blastocladiales. Još jedna snažna potpora gljivama i životinjama kao sestrinskim grupama dolazi iz...
-
-
Evolucija hominida (por. Hominidae)
-
Nikolina Černauš Evolucija hominida obuhvaća period od prije oko 60 milijuna godina pa sve do danas i odnosi se na razvoj čovjekolikih majmuna i čovjeka. Evolucijski je proces često bio ispresijecan geološkim promjenama: tektonski pokreti Zemljine kore, isušivanja mora, promjene klime. Promjene u uvjetima okoliša u kojima su se razvijali primati djelovao je izravno i na tijek njihove evolucije. Najraniji hominidi klasificiraju se u tri roda; Sahelanthropus, Orrorin i Ardipithecus, iz kojeg kasnije...
-
-
Evolucija i biogeografija sisavaca
-
Mila Vlajčić U ovom radu sam pisala o biogeografiji i o novim saznanjima na području evolucije sisavaca. Znanstvenici su dali mnoge odgovore ali je ostalo još dosta bitnih i neriješenih pitanja vezanih za njihovu evoluciju. Podaci dobiveni iz njihovog razvojnog niza možemo koristiti kao model za razvoj filogenetski stabala drugih skupina kao i za evoluciju samog čovjeka.
-
-
Evolucija i funkcija sna
-
Dora Peršić San je definiran kao reverzibilno stanje nepokretnosti sa znatno smanjenim odgovorom na senzoričke podražaje iz okoliša. Kriteriji koji se koriste za utvrđivanje sna u promatranoj životinji su bihevioralni, elektrofiziološki, fiziološki i homeostatski. Ciklusi spavanja sastavljeni su od NREM i REM sna. NREM san karakteriziran je minimalnom moždanom aktivnošću, dok tipične osobine REM sna uključuju opću mišićnu atoniju, brze pokrete očiju i živopisne snove. Uzlazni...
-
-
Evolucija jezika
-
Andreja Škiljaica Kompleksni jezik, bilo govorni ili znakovni, odlika je samo jedne poznate vrste – Homo sapiensa. Zbog toga je stoljećima bio izvor raznih istraživanja, od kojih su najranija bila filozofske prirode i uglavnom su se bavila lingvističkim temeljima jezika – fonologijom, fonetikom, sintaksom i semantikom. Teorije o postanku jezika bile su ograničene religijskom pozadinom sve do 20. stoljeća, kada su istraživanja usmjerila pozornost na biološke aspekte jezika. Proučavanje mentalnih...
Pages
