Pages
-
-
Molekularna ekologija velikog vijuna (Cobitis elongata, Heckel & Kner, 1858)
-
Petra Nemec Veliki vijun (Cobitis elongata Heckel & Kner, 1858) je slatkovodna riba iz porodice Cobitidae koja je endem dunavskog slijeva te je zaštita njezinih populacija nuţna. Filogenetski odnosi, eventualna povezanost populacija migracijama, kao i evolucija ove vrste nisu dovoljno istraţeni, a podataka koji bi obuhvaćali cijeli areal rasprostranjenosti nema. Cilj ovog istraţivanja bio je: ustanoviti filogenetske i filogeografske odnose populacija velikog vijuna radi utvrĊivanja intraspecijske...
-
-
Molekularna evolucija i epidemiologija
virusa SARS-CoV-2
-
Mia Schwerer Koronavirusi često uzrokuju bolesti u ljudi, a jedan od njih, virus SARS-CoV-2, nakon pojave u
Kini 2019. postao je problem svjetskih razmjera. S obzirom na to da je njegov genom pozitivna
jednolančana RNA molekula, ovaj virus ima relativno visoku stopu mutacija. Brojne mutacije kao
glavna pokretačka sila uzrokuju brzu evoluciju što sa sobom često nosi promjene u biološkim
karakteristikama virusa. Posebno su česte i problematične one u dijelu genoma koji kodira za
protein...
-
-
Molekularna filogenetika pauka roda Nesticus (Arachnida, Araneae, Nesticidae)
-
Domagoj Gajski Molekularna filogenetika je grana filogenije koja analizira srodstvene razlike na molekularnoj razini, uglavnom se obazirući na DNA i RNA sekvence, kako bi dobila informacije o evolucijskom odnosu organizama i njihovoj evolucijskoj povijesti. Svrha molekularne filogenije je izraditi filogenetičko stablo od prikupljenog skupa podataka preko sekvenci gena poznatih kao molekularnih biljega. Cilj ovog rada je opisati primjerom kako teče proces molekularno filogenetskog istraživanja. U ovom...
-
-
Molekularna filogenija hominida
-
Anja Bukovac Početci istraživanja ljudskog filogenetskog stabla su se zasnivali na subjektivnoj metodi koja je koristila morfološka obilježja za njegovu rekonstrukciju. U 20. st. genetika i molekularna biologija uvode ljudski genom kao osnovu istraživanja evolucijskih odnosa. Osnovne metode postaju DNA hibridizacija i sekvencioniranje genoma. Zahvaljujući tim metodama za našu najbližu sestrinsku grupu stavljamo čimpanze. Pažnja se posvećuje i manjim DNA sekvencama poput mitohondrijske DNA ili...
-
-
Molekularna filogenija i populacijska genetika bodorki (rod Rutilus; Actinopteri) u Hrvatskoj
-
Dora Žigrović Od ukupno četiri vrste roda Rutilus (Rutilus basak (Heckel, 1843), Rutilus aula (Bonaparte,
1841), Rutilus rutilus (Linnaeus, 1758), Rutilus virgo (Heckel, 1852)) koje možemo pronaći u
Hrvatskoj, čak tri vrste (Rutilus basak, Rutilus aula i Rutilus virgo) su endemi. Iako vrste ovog
roda nemaju nikakav status ugroženosti u Hrvatskoj, svojom brojnošću u sporim tekućicama i
mirnim vodama itekako pridonose pravilnom funkcioniranju ekosustava. Cilj provedenog
istraživanja bio je:...
-
-
Molekularna identifikacija bakterija roda Vibrio iz uzgajališta školjkaša u istočnom Jadranu
-
Tonka Buha Rod Vibrio sadrži važne patogene školjkaša i drugih beskralješnjaka, riba i ljudi. Kako bi se očuvalo njihovo zdravlje bitna je njihova identifikacija do razine vrste. Cilj ovog istraživanja je bio identificirati odabrane Vibrio uzorke do razine vrste, odrediti filogenetske odnose i utvrditi sličnosti, tj. razlike u strukturi zajednica Vibrio bakterija između akvakulture školjkaša Limskog kanala i Malostonskog zaljeva. Analizirani su uzorci morske vode, sedimenta kao i tkiva...
-
-
Molekularna istraživanja alela i haplotipova gena HLA-B*44 u hrvatskoj populaciji
-
Nikolina Špoljarić U ovom radu analizirani su geni HLA (HLA-A, -B, -C i -DRB1) unutar 1727 nesrodnih dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica iz Hrvatskog registra krvotvornih matičnih stanica (CBMDR), kao i haplotipovi gena HLA-B*44. Svi ispitanici testirani su metodom lančane reakcije polimerazom i početnicama specifičnim za pojedini alel ili skupinu alela (metode: PCR-SSP i PCR-SSO). Najčešći geni HLA bili su: HLA-A*02 (31,5%), B*35 (12,9%), C*07 (26,1%) i DRB1*11 (17,5%). Ukupno 316...
-
-
Molekularna istraživanja haplotipova HLA-DRB1*03-DRB3 u Hrvatskoj
-
Jelena Jakupić U radu je istražena raznovrsnost haplotipova HLA-A-B-DRB1*03:01 i haplotipova HLA-DRB1*03:01-DRB3 u Hrvatskoj. Prva ispitivana skupina obuhvatila je 157 obitelji u kojima je jedan od roditelja bio pozitivan za alel HLA-DRB1*03:01 i unutar kojih smo segregacijom pratili nasljeđivanje haplotipova HLA-A-B-DRB1*03:01. Druga skupina obuhvaćala je 73 zdrava nesrodna ispitanika pozitivna za alel HLA-DRB1*03:01, koji su testirani za gen HLA-DRB3. Svim ispitanicima uključenim u istraživanje...
-
-
Molekularna karakterizacija kukaša (Acanthocephala) iz crijeva slatkovodnih riba
-
Izabela Mujakić Koljeno kukaša (Acanthocephala) čine crijevni nametnici koji parazitiraju uglavnom na ribama te imaju složeni životni ciklus koji uključuje međudomadare, pripadnike faune dna (Ostracoda, Malacostraca i druge). Kod težih invazija mogu uzrokovati bolesti riba – akantocefaloze, a zahvaljujući sposobnosti akumulacije teških metala u visokim koncentracijama imaju ulogu bioindikatora u vodenim ekosustavima. Glavni ciljevi istraživanja bili su: istražiti rasprostranjenost i...
-
-
Molekularna karakterizacija Coleus blumei viroida iz ukrasne koprive (Solenostemon scutellarioides (L.) Codd)
-
Karlo Jezernik Viroidi su patogeni jednostavniji od virusa. Do sada su pronađeni jedino u biljkama gdje se mogu replicirati bez vidljivih štetnih posljedica po biljku ili mogu uzrokovati simptome slične virusnima. Njihov genom se sastoji od male (246-401 nt), nekodirajuće, jednolančane kovalentno zatvorene molekule RNA. Za rasprostranjivanje ne trebaju viruse pomagače i imaju mogućnost autonomne replikacije što ih čini najmanjim poznatim RNA-replikonima. Ukrasna kopriva (Solenostemon...
-
-
Molekularna karakterizacija Seewis orthohantavirusa iz rovki u Hrvatskoj
-
Stella Mrmić Hantavirusi su virusi porodice Hantaviridae i reda Bunyvirales čiji genom čine tri jednolančana RNA segmenta koji se s obzirom na veličinu dijele na mali (S), srednji (M) i veliki (L) segment. U ovu porodicu spada i Orthohantavirus seewisense (SWSV) čiji je domaćin rovka, a ranije je pronađen u brojnim europskim zemljama uključujući i Hrvatskoj susjedne zemlje Sloveniju i Mađarsku. U ovom istraživanju korištena su tkiva devet jedinki rovki. U uzorcima tkiva rovki provjerena je...
Pages
