Paginacija

Raznolikost alela i haplotipova HLA u Hrvatskoj i utjecaj na odabir davatelja u transplantaciji krvotvornih matičnih stanica
Raznolikost alela i haplotipova HLA u Hrvatskoj i utjecaj na odabir davatelja u transplantaciji krvotvornih matičnih stanica
Marija Maskalan
Istraživanja raspodjele alela i haplotipova glavnog sustava tkivne snošljivosti (engl. Human Leukocyte Antigen, HLA) provode se u svrhu populacijskih istraživanja kao i u programu transplantacije krvotvornih matičnih stanica (TKMS) od HLA podudarnog nesrodnog davatelja. Ovim radom obuhvaćena je skupina od 10 000 zdravih nesrodnih dobrovoljnih davatelja iz Hrvatskog registra dobrovoljnih davatelja krvotvornih matičnih stanica (HRDDKMS) te skupina od 261 nesrodnog bolesnika u...
Raznolikost flore mahovina duž visinskih gradijenata primorskih Dinarida
Raznolikost flore mahovina duž visinskih gradijenata primorskih Dinarida
Vedran Šegota
Usporedno istraživanje visinskih distribucija mahovina i vaskularnih biljaka na primorskim Dinaridima provedeno je na dva cjelovita visinska transekta u Gorskom kotaru i na Sjevernom Velebitu s rasponom nadmorskih visina od oko 1500 m. Zabilježeno je ukupno 570 biljnih svojti, od čega 185 vrsta mahovina, što čini čak četvrtinu dosad poznate raznolikosti mahovine Hrvatske. Obje skupine pokazuju slične obrasce alfa raznolikosti, koje najbolje opisuje kubna regresijska funkcija s...
Raznolikost gena DRB, DQA i DQB skupine II glavnoga sustava tkivne podudarnosti u čaglja (Canis aureus)
Raznolikost gena DRB, DQA i DQB skupine II glavnoga sustava tkivne podudarnosti u čaglja (Canis aureus)
Željka Celinšćak
Čagalj (Canis aureus) jedna je od najrasprostranjenijih vrsta iz porodice pasa (Canidae) u sjevernoj Africi, dijelovima Azije i jugoistočnoj Europi. U posljednjih nekoliko desetljeća dogodile su se značajne populacijske promjene čaglja u Europi koje uključuju opadanje broja, oporavak i ekspanziju čaglja. Kako bi se utvrdila mogućnost adaptacije i sposobnost dugoročnog preživljavanja populacija analizira se raznolikost gena glavnoga sustava tkivne podudarnosti (MHC) koji kodiraju...
Raznolikost gena glavnoga sustava tkivne podudarnosti skupine II u konja prirodno inficiranih patogenim bakterijama iz roda Leptospira
Raznolikost gena glavnoga sustava tkivne podudarnosti skupine II u konja prirodno inficiranih patogenim bakterijama iz roda Leptospira
Vesna Mojčec Perko
Leptospiroza je akutna septikemijska zarazna bolest brojnih vrsta domaćih i divljih životinja, ali i čovjeka, uzrokovana patogenim bakterijama iz roda Leptospira. U konja na području Republike Hrvatske utvrđena je visoka seroprevalencija leptospiroze. Izrazito važnu ulogu u prepoznavanju patogenih mikroorganizama i pokretanju imunosnog odgovora domaćina ima glavni sustav tkivne podudarnosti skupine II (MHC II). U ovom istraživanju analiziran je glavni nositelj genske raznolikosti MHC...
Raznolikost gljive Cryphonectria parasitica Murrill Barr i njezin utjecaj na populacije pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.)
Raznolikost gljive Cryphonectria parasitica Murrill Barr i njezin utjecaj na populacije pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.)
Marin Ježić
Devet populacija gljive Cryphonectria parasitica, patogena pitomoga kestena, s geografskog područja Hrvatske i Slovenije genotipizirano je upotrebom 11 mikrosatelitnih biljega. Analizom podataka ustanovljena je vrlo velika genska raznolikost populacija ovog patogena na istraživanim područjima te je postavljena hipoteza o dva neovisna unosa ove gljive na područje Hrvatske i Slovenije, od kojih je prvi najvjerojatnije bio sa zapada tijekom 50-tih godina XX. stoljeća, a drugi s jugoistoka,...
Raznolikost vodencvjetova Hrvatske (Insecta: Ephemeroptera) i njihova ekološka uvjetovanost na krškim staništima
Raznolikost vodencvjetova Hrvatske (Insecta: Ephemeroptera) i njihova ekološka uvjetovanost na krškim staništima
Marina Vilenica
Faunističke i ekološke značajke vodencvjetova u različitim tipovima slatkovodnih staništa na području Hrvatske proučavane su sa nekoliko aspekata.; I) ekološke značajke ličinki istraživane su tijekom godine dana u dvije mediteranske rijeke (Cetina i Ruda) i u tekućicama na području NP Plitvička jezera. U Cetini i Rudi utvrđene su 22 svojte, dok je na području NP Plitvička jezera zabilježeno 15 svojti. Najveća raznolikost zabilježena je u donjem toku rijeke Cetine te u...
Raznolikost, ekologija i vegetacija mahovina u hrvatskim kopnenim vodama
Raznolikost, ekologija i vegetacija mahovina u hrvatskim kopnenim vodama
Anja Rimac
Tijekom istraživanja akvatičkih i semiakvatičkih mahovina na 786 lokaliteta na tekućicama i stajaćicama zabilježene su ukupno 83 vrste mahovina (68 pravih mahovina i 15 jeternjarki), što predstavlja 12 % dosad poznate raznolikosti mahovina u Hrvatskoj. Krške rijeke Dinaridske ekoregije podržavale su veću raznolikost u odnosu na rijeke Panonske ekoregije, na kojim su mahovine najvećim dijelom bile ograničene na obalna staništa, što je bilo podržano i razlikama u spektru...
Raznolikost, ekološke i biogeografske značajke porodica Pyralidae i Crambidae (Insecta, Lepidoptera) u trima hrvatskim klimatskim područjima
Raznolikost, ekološke i biogeografske značajke porodica Pyralidae i Crambidae (Insecta, Lepidoptera) u trima hrvatskim klimatskim područjima
Danijela Gumhalter
Fauna leptira iz porodica Pyralidae i Crambidae u Hrvatskoj je neistražena. Velik broj vrsta obitava na tipovima staništa od kojih su neka u Hrvatskoj kritično ugrožena, npr. na livadnim, vlažnim ili pješčanim staništima. Određeni broj vrsta može činiti ekonomsku štetu na šumskim ekosustavima, poljoprivrednim kulturama ili uskladištenim prehrambenim proizvodima. Jedan od nužnih preduvjeta za djelatnu zaštitu biološke raznolikosti ili praćenje rasprostranjenja i...
Raznolikost, ekološke i biogeografske značajke porodica Pyralidae i Crambidae (Insecta, Lepidoptera) u trima hrvatskim klimatskim područjima
Raznolikost, ekološke i biogeografske značajke porodica Pyralidae i Crambidae (Insecta, Lepidoptera) u trima hrvatskim klimatskim područjima
Danijela Gummhalter
Fauna leptira iz porodica Pyralidae i Crambidae u Hrvatskoj je neistražena. Velik broj vrsta obitava na tipovima staništa od kojih su neka u Hrvatskoj kritično ugrožena, npr. na livadnim, vlažnim ili pješčanim staništima. Određeni broj vrsta može činiti ekonomsku štetu na šumskim ekosustavima, poljoprivrednim kulturama ili uskladištenim prehrambenim proizvodima. Jedan od nužnih preduvjeta za djelatnu zaštitu biološke raznolikosti ili praćenje rasprostranjenja i...
Razvoj analitičkih metoda za karakterizaciju nove višekomponentne formulacije u liječenju tuberkuloze
Razvoj analitičkih metoda za karakterizaciju nove višekomponentne formulacije u liječenju tuberkuloze
Valentina Petruševska
Terapija tuberkuloze provodi se primjenom više lijekova istovremeno. Iz tog razloga razvijeni su ljekoviti oblici koji sadrže više aktivnih tvari (engl. Fixed Dose Combination, FDC). FDC su jednostavniji za primjenu zbog čega je bolja suradljivost pacijenata te su bolji ishodi liječenja. Imaju manje nuspojava, a uočena je i rjeđa pojava rezistencije. Izoniazid je prisutan u više FDC oblika na tržištu. Za neke od postojećih FDC uočena je nekompatibilnost aktivnih tvari te niža...
Razvoj elektroanalitičkih metoda za određivanje i karakterizaciju nanočestica metalnih sulfida i elementarnog sumpora u vodenom okolišu
Razvoj elektroanalitičkih metoda za određivanje i karakterizaciju nanočestica metalnih sulfida i elementarnog sumpora u vodenom okolišu
Marija Marguš
Fizikalno-kemijska svojstva nanočestica (NČ), prvenstveno visoka reaktivnost, utječe na biodostupnost i sudbinu NČ u vodenom okolišu. Ovaj rad opisuje primjenu elektroanalitičkih metoda u određivanju i karakterizaciji NČ. Kronoamperometrijskim (CA) i voltametrijskim mjerenjima su detektirane NČ metalnih sulfida (MeS) i elementarnog sumpora (So) u modelnim sustavima. Na osnovu primijenjenog potencijala živine elektrode (Hg) određena je vrsta NČ MeS. Naboj detektiranih šiljastih...
Razvoj elektrokemijskog senzora za detekciju policikličkih aromatskih ugljikovodika u vodama
Razvoj elektrokemijskog senzora za detekciju policikličkih aromatskih ugljikovodika u vodama
Abra Penezić
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) organska su zagađivala široko rasprostranjena u vodenom okolišu. Zbog opasnosti koju predstavljaju za zdravlje i život vodenih organizama i čovjeka, javlja se sve veća potreba za brzim i jeftinim metodama koje bi omogućile ranu detekciju ovih spojeva u okolišu. Policiklički aromatski ugljikovodici utječu na strukturu i organizaciju sloja lipida elektrostatski adsorbiranog na površini živine elektrode, a spomenuta se interakcija može...

Paginacija