Paginacija
-
-
Priprava, karakterizacija i biološka aktivnost makrozona, novih derivata azitromicina
-
Ivana Mikulandra Značajan porast bakterijske rezistencije utječe na sve veću potrebu za istraživanjem i razvojem novih antibiotika. U sklopu ovog rada pripravljene su tri nove klase makrozona, konjugata makrolidnog antibiotika azitromicina i tiosemikarbazona. Tiosemikarbazoni su korišteni za kemijsku modifikaciju azitromicina na tri različita položaja. Cilj rada je priprava novih derivata makrolida sa širim spektrom biološke aktivnosti. Pripravljenim spojevima određena je biološka aktivnost in...
-
-
Priprava, konformacijska analiza i kirooptička svojstva peptidnih derivata aminoferocena
-
Marko Nuskol U okviru ove doktorske disertacije provedena je sinteza i konformacijska analiza peptidnih
konjugata aminoferocena [Boc–(AA)n–NH–Fc, Fc = ferocenil, AA = D(L)–Pro, D(L)–Ala,
Boc (tert–butoksikarbonil), Aib (α–aminoizobutirična kiselina), n = 2–4] kao i dinuklearnih
ferocenskih derivata [Fc–CO–(AA)2–NH–Fc, AA = D(L)–Pro, D(L)–Ala] kako bi se istražio
utjecaj nabiranja aminokiselinskog slijeda na kirooptička svojstva organometalnog kromofora.
...
-
-
Prisutnost virusa u populacijama šišmiša u Hrvatskoj
-
Ivana Šimić Šišmiši su prepoznati kao rezervoari raznih virusa, uključujući i one zoonotskog potencijala diljem svijeta. U Hrvatskoj dosad nije bilo sustavnog pretraživanja virusa šišmiša te je cilj ovog istraživanja bio razotkriti virom šišmiša i utvrditi njihov javnozdravstveni značaj.
U ovom istraživanju utvrđivana je prisutnost specifičnih protutijela za virus bjesnoće u krvi šišmiša virus neutralizacijskim testom te je određivana prisutnost genoma lyssavirusa u obriscima...
-
-
Problemi i mogućnosti održivoga upravljanja zaštićenim prirodnim područjima: primjer Nacionalnoga parka Plitvička jezera
-
Izidora Marković Vukadin Predmet rada održivo je upravljanje zaštićenim prirodnim područjima u svijetu kao osnova za iznalaženje najprimjerenijeg modela upravljanja u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Istraživački pristup temelji se na odgovarajućem metodološkom instrumentariju, s težištem na anketnom istraživanju i multivarijatnoj analizi. Istraživanjem je obuhvaćeno 114 zaštićenih prirodnih područja u svijetu te stanovništvo, posjetitelji i razvojni akteri u Nacionalnom parku Plitvička jezera...
-
-
Promjena sastava fitoplanktonskih lipida kao odgovor na okolišni stres
-
Tihana Novak Cilj ovog doktorskog rada je ispitati kako promjene u okolišu utječu na sastav i kvantitetu proizvedene organske tvari fitoplanktona. Po prvi puta su sistematski ispitane lipidne klase kao markeri stresa u laboratorijski uzgojenim kulturama dijatomeje Chaetoceros pseudocurvisetus te okolišnim uzorcima vode različitih trofičkih statusa, Jadranskog mora i estuarija rijeka Wengchang, Kina, i Krke, Hrvatska. Od okolišnih čimbenika stresa istraženi su utjecaji promjene temperature...
-
-
Promjene strukture i funkcionalne raznolikosti mikrobne zajednice u uvjetima zaslanjenja obalnog jezera
-
Lorena Selak Jezerski sustavi u područjima oskudnim vodom, poput Mediterana, su od iznimne važnosti za razvoj lokalnog gospodarstva, često imajući ulogu glavnog vodnog resursa. Vransko jezero kod Biograda na moru je obalno plitko jezero čiji vodni režim ovisi o precipitacijsko-evaporacijskoj ravnoteži. Ovo jezero ostvaruje komunikaciju s Jadranskim morem preko djelomično okršenog karbonatnog grebena i kanala Prosika. Prostorno-vremenskim istraživanjem mikrobne zajednice jezera pomoću...
-
-
Promjene u ekosustavu sjevernog Jadrana uslijed invazije alohtonog rebraša Mnemiopsis leidyi
-
Andrea Budiša Alohtoni rebraš Mnemiopsis leidyi je želatinozni, invazivni organizam koji se odnedavno
redovito pojavljuje u sjevernom Jadranu. U europskim morima se prvi puta pojavio u Crnom
moru gdje je unesen balastnim vodama iz Atlantika i gdje je ubrzo stekao reputaciju izrazito
nepoželjnog morskog organizma. Naime, uslijed masovnih pojava rebraša istrijebljen je gotovo
čitav fond zooplanktona, što je, na tom području u konačnici, dovelo do kolapsa ribarstva. Kako
bi se ustanovila...
-
-
Promjene vegetacije na području središnje Hrvatske tijekom holocena
-
Dario Hruševar U sedimentu uzorkovane jezgre Blatuše utvrđeno je 76 peludnih i 124 nepeludnih palinomorfa (42 ekološki indikativnih). Na temelju akumuliranih regionalnih palinoloških vrsta utvrđene su sljedeće zone: Pinus - Fagus - (Ulmus) (Zona 1, dubina 175 – 210 cm, razdoblje od ~2450. do ~1650. g. pr. Kr), Fagus - Alnus (Zona 2, dubina 85 - 175 cm, razdoblje od ~1650. g. pr. Kr. do ~450. g. pos. Kr.), Poaceae - Fagus - (Quercus) (Zona 3a, dubina 45 - 85 cm, razdoblje od ~450. do ~1300. g. ...
-
-
Promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta u Krapinsko-zagorskoj županiji od 1978. do 2011. godine
-
Marin Cvitanović Predmet istraživanja disertacije promjene su zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta u Krapinsko-zagorskoj županiji od 1978. do 2011. godine. Promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta odraz su interakcije društva i okoliša, a posebno su izražene prilikom promjene ekonomskog i društvenog sustava na nekom prostoru. Proučavani prostor u ovom radu prošao je kroz značajne socijalne i ekonomske promjene tijekom promatranoga razdoblja, što se direktno i...
-
-
Proposals for realization and signatures of anyons
-
Marija Todorić In three spatial dimensions, particles are classified into bosons and fermions. Bosons have integer spin and obey Bose-Einstein statistics, while fermions have half-integer spin and obey Fermi-Dirac statistics. In two-dimensional systems, particles with properties continuously interpolating from bosons to fermions are theoretically allowed to exist and they are called anyons. Anyons are characterized by a fractional spin, or more generally, by fractional quantum numbers. Apart from the...
-
-
Prostorno i vremenski razlučiva spektroskopska karakterizacija niskotlačnih hladnih plazmi
-
Zlatko Kregar U ovoj disertaciji predstavlja se izrada i primjena novog eksperimentalnog uređaja za obradu uzoraka pomoću induktivno vezane niskotlačne hladne plazme. Uređaj omogućuje praćenje i karakterizaciju procesa međudjelovanja hladne plazme s površinom uzorka. Primarna metoda karakterizacije je optička emisijska spektroskopija. Spektralne značajke plazme su prostorno i vremenski razlučene pomoću minijaturnih spektrometara. Spektralna karakterizacija plazme je uspoređena s mjerenjima...
Paginacija
