Paginacija

Nutrija (Myocastor coypus) - mjere eradikacije
Nutrija (Myocastor coypus) - mjere eradikacije
Andrijana Štulić
Myocastor coypus (Molina, 1782) - nutrija je veliki, herbivorni semiakvatički glodavac porijeklom iz Južne Amerike koji je introduciran u Afriku, Aziju, Sjevernu Ameriku i Europu. Nutrija je unošena prvenstveno za potrebe uzgajanja krzna na farmama početkom 20.stoljeća, kroz prošlo stoljeće velik broj životinja je pobjegao ili je namjerno pušten s farmi u divljinu. U divljini ova vrsta osniva samoodržive populacije te time nanosi štetu autohtonim vrstama, cijelim ekosustavima,...
Nužni i dovoljni uvjeti optimalnosti
Nužni i dovoljni uvjeti optimalnosti
Lucija Cestarić
U ovom radu smo se bavili razvojem nužnih i dovoljnih uvjeta optimalnosti. Na samom početku smo obradili pitanje egzistencije rješenja zadaće nelinearnog programiranja i u tu svrhu smo dokazali poopćenu verziju Weierstrassovog teorema. Prokomentirali smo osnovne rezultate za jednostavniji slučaj uvjetne optimizacije u kojem je dopustivi skup zatvoren i konveksan. U ostatku rada analiziramo općenitiju zadaću nelinearnog programiranja u kojoj je dopustivi skup zatvoren i funkcija cilja...
O epimorfnoj slici centra C*-algebre
O epimorfnoj slici centra C*-algebre
Mateo Tomašević
Neka su \(A\) i \(B\) unitalne \(C^*\)-algebre s centrima \(Z(A)\) i \(Z(B)\) i neka je \(\phi : A \to B\) \(*\)-epimorfizam. Tada svakako vrijedi \(\phi(Z(A)) \subseteq Z(B)\). U ovom diplomskom radu izlažemo Vesterstrømov teorem iz 1971. koji daje nužan i dovoljan uvjet na unitalnu \(C^*\)-algebru \(A\) takvu da za svaku \(C^*\)-algebru \(B\) i \(*\)-epimorfizam \(\phi : A \to B\) vrijedi jednakost \(\phi(Z(A)) = Z(B)\). Za dokaz ovog teorema uvodimo pojmove spektra \(C^*\)-algebre i...
O matematici digitalnog potpisa
O matematici digitalnog potpisa
Rebeka Šarić
Digitalni potpis omogućava potpisivanje elektroničkih dokumenata što je izuzetno važno u današnje vrijeme kada se sve više koristi rad na daljinu, internet kupovina i bankarstvo. To je vrsta kriptografskog protokola koji služi kao elektronička zamjena za vlastoručni potpis, a zasniva se na kriptografiji javnog ključa. U ovom radu uz kratki uvid u kriptografiju, posebice kriptografiju javnog ključa, opisani su matematički modeli nekih digitalnih potpisa.
O nekim Eulerovim doprinosima u teoriji brojeva
O nekim Eulerovim doprinosima u teoriji brojeva
Jelena Cafuk
Leonhard Euler (1707.-1783.) najproduktivniji je matematičar svih vremena. Dao je ogroman doprinos svakom matematičkom području svog vremena, ali i mnogim drugim znanostima kao što su geografija, fizika, teorija glazbe, ... Postavio je temelje nekim matematičkim granama, a smatra se da je posebnu "virtuoznost'' pokazao baveći se teorijom brojeva. U radu ćemo opisati samo neke njegove doprinose elementarnoj teoriji brojeva, primjerice dokaz Malog Fermatovog teorema, Velikog Fermatovog...
O nekim otvorenim problemima iz teorije brojeva
O nekim otvorenim problemima iz teorije brojeva
Anđela Kuzek
Teorija brojeva kompleksna je grana matematike koja krije mnogo neistraženih i nedokazanih slutnji na koje matematičari pokušavaju pronaći odgovore i dokaze već stotinama godina. U ovom radu navedene su samo neke, od velikog broja nedokazanih tvrdnji, vezane uz savršene i proste brojeve. Iako su jednostavne i lako razumljive, pa stoga zanimljive matematičarima i amaterima, jako su teško dokazive. Neki od najpoznatijih otvorenih problema u ovom radu vezani su uz beskonačnost...
O prstenima oblika \(\mathbb{Z}\) i \(\mathbb{Z} \sqrt{m}\)
O prstenima oblika \(\mathbb{Z}\) i \(\mathbb{Z} \sqrt{m}\)
Anamarija Belina
Ukratko, u prvom dijelu ovog rada promatra se algebarska struktura integralne domene i dokazuju osnovna svojstva. Navode se primjeri integralnih domena s posebnim naglaskom na skupove oblika \(\mathbb{Z} + \mathbb{Z} \sqrt{m}\) i \(\mathbb{Z} + \mathbb{Z} (\frac{1 + \sqrt{m}}{2})\) gdje je \(m\) kvadratno slobodan cijeli broj. Nadalje, u radu se definiraju asocirani, ireducibilni te prosti elementi integralne domene i neka njihova svojstva. Radi opsežnijeg istraživanja djeljivosti,...
O različitim termodinamičkim slikama ansambala kompleksnih mreža
O različitim termodinamičkim slikama ansambala kompleksnih mreža
Eugen Rožić
Svrha ovoga rada bila je istražiti neke elementarne pojmove iz termodinamike, poput ekstenzivnosti i termodinamičke granice, u kontekstu kompleksnih mreža, a s obzirom na to da u mrežama (grafovima) ne postoje standardne fizikalne veličine i objekti, poput volumena ili čestica, o kojima definicije navedenih pojmova, ili barem intuicija o njima, standardno ovise. Rezultat istraživanja zaključak je da je pojam čestice, u smislu elementarnog dijela sustava, centralan za definiciju i...
O vjerojatnosti prethodnih potresa u Hrvatskoj i susjednim područjima
O vjerojatnosti prethodnih potresa u Hrvatskoj i susjednim područjima
Lada Dvornik
Koliko je vjerojatno da je potres koji je upravo nastupio samo prethodni te da nakon njega slijedi još i jači, glavni potres je često postavljeno pitanje netom nakon što se potres dogodi. Odgovor na to pitanje leži u dosadašnjoj seizmičnosti područja od interesa: potrebno je provesti analizu kataloga potresa, što je upravo i tema ovog rada. Nakon što su potresi označeni kao prethodni, glavni ili naknadni, iz analize se izbacuju oni naknadni te se računa koji je postotak potresa...
O-benziloksimi kao inhibitori butirilkolinesteraze
O-benziloksimi kao inhibitori butirilkolinesteraze
Matea Laučan
U okviru ovog rada klasičnim postupcima organske sinteze pripremljen je O-benzilni eter kinuklidin-3- on-oksima reakcijom hidroklorida kinuklidin-3-ona i O-benzilhidroksilamina bez dodatka organskih ili anorganskih baza. Kvaternizacijom kinuklidinskog atoma dušika u molekuli sintetiziranog Obenziloksima s metil-jodidom te odabranim, različito supstituiranim benzil-bromidima (metilna ili nitroskupina te atomi halogena u meta ili para položaju) pripremljena je serija od dvanaest novih...
O-glikozilacija proteina u biljaka
O-glikozilacija proteina u biljaka
Anita Čarija
O-glikozilacija mucinskog tipa je dobro proučena kod sisavaca, ali ne i kod biljaka. Pročišćene nereducirajuće proteinske (prolaminske) frakcije topljive u alkoholu, dobivene iz sjemenaka riže, proučavane su kako bi se ustanovila prisutnost O-vezanih oligosaharida. Budući da je mala vjerojatnost da su skladišni prolamini O-glikozilirani, prisutnost O-glikozilacije u ekstraktu mogla bi se pripisati ko-ekstrahiranim proteinima, bilo to zbog njihove asociranosti s proteinskim tijelom...

Paginacija