Paginacija

Obalni gradovi i izazov porasta razine mora
Obalni gradovi i izazov porasta razine mora
Timon Vrtarić
U ovom radu prikazat će se čimbenici koji utječu na promjene razine mora, te posebno suvremeni uzroci i moguće posljedice eustatičkog porasta razine mora. U glavnom dijelu raspravljat će se o mogućim i stvarnim posljedicama porasta razine mora u obalnim gradovima. Kroz primjere će se prikazati različite strategije i načini borbe gradskih sredina s ovom pojavom danas. S obzirom na trendove, obalni gradovi morat će definirati i dugoročne strategije u odnosu na predviđene promjene...
Obilježavanje kloroplastne senzorske kinaze (CSK) afinitetnim biljezima HA i FLAG
Obilježavanje kloroplastne senzorske kinaze (CSK) afinitetnim biljezima HA i FLAG
Mila Marinović
U genomu biljke Arabidopsis thaliana (L.) Heynh identificiran je gen At1g67840 koji kodira za protein kloroplastnu senzorsku kinazu (CSK), dio „drevnih“ dvokomponentnih signalnih sustava. Analizom aminokiselinskog slijeda utvrđena je visoka sačuvanost i sličnost određenih motiva u svih vaskularnih biljaka i algi te je protein CSK tip bakterijske senzorske histidinske kinaze utvrđene u fotosintetskim plastidima tj. kloroplastima. Cilj ovog rada je obilježavanje CSK proteina...
Obilježja atmosferskih ("Mohorovičićevih") rotora na Kvarneru
Obilježja atmosferskih ("Mohorovičićevih") rotora na Kvarneru
Emil Tkalec
Rezultati (vrlo rijetkih) numeričkih studija iako otkrivaju detalje prostorne i vremenske strukture vrtložnog strujanja baziraju se na simulaciji jednog odabranog slučaja u Kvarnerskom zaljevu. Kako se dostupnost mjerenja u zadnjih 20-ak godina povećala, cilj ovog rada je bio iskoristiti postojeća mjerenja Zračne luke Pula, Zračne luke Rijeka i Zračne luke Zagreb da bi se pronašle strukture koje odgovaraju horizontalnom atmosferskom rotoru. Kao rezultat, pokazano je da se...
Obilježja bazalne membrane u neinvazivnom duktalnom karcinomu dojke
Obilježja bazalne membrane u neinvazivnom duktalnom karcinomu dojke
Arijana Ahec
U ovom radu analizirani su podatci dobiveni od 36 pacijentica operiranih na Klinici za tumore 2006. i 2007. godine. Kod svih 36 pacijentica dijagnosticiran je DCIS, a u 12 pacijentica prisutna je dijagnoza mikroinvazivnog karcinoma. Cilj rada bio je imunohistokemijskom metodom utvrditi izraženost poliklonalnog i monoklonalnog anti-laminina u primarnom tumoru dojke, te odrediti njihovu značajnost prema pojavnosti mikroinvazije. Kod pacijentica je također analizirana i značajnost...
Obilježja gniježđenja poljskog vrapca (Passer montanus L.) u Hrvatskom zagorju
Obilježja gniježđenja poljskog vrapca (Passer montanus L.) u Hrvatskom zagorju
Majda Raspor
Poljski je vrabac (Passer montanus L.) ptica iz porodice vrabaca Passeridae. Nastanjuje nizinska područja, rijetko dolazi na područjima višim od 700 m nadmorske visine. Životni prostor su mu uglavnom vrtovi, polja, parkovi, stari voćnjaci, rubovi šuma nedaleko od naselja, a također dolazi i u naseljenim gradskim područjima. U Hrvatskoj se prvenstveno gnijezdi u kontinentalnom dijelu, ali se u novije vrijeme gnijezdi i u dijelu sredozemne Hrvatske. U ovome radu istraživana su neka od...
Obilježja gniježđenja populacija velike sjenice  (Parus major Linnaeus, 1758) na dva šumska staništa u Hrvatskom zagorju
Obilježja gniježđenja populacija velike sjenice (Parus major Linnaeus, 1758) na dva šumska staništa u Hrvatskom zagorju
Hana Kostadinović
Velika sjenica (Parus major L.) je široko rasprostranjena ptica dupljašica iz porodice sjenica (Paridae). Za vrijeme sezone gniježđenja uglavnom se hrani gusjenicama, koje su najbrojnije u hrastovim šumama, što ih čini idealnim za gniježđenje i podizanje mladunaca. Cilj istraživanja bio je usporediti parametre gniježđenja velike sjenice u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba u okolici Mokrica i bukovoj šumi na Ivanščici, kako bi se dobio uvid u utjecaj različitih...
Obilježja gniježđenja čvorka (Sturnus vulgaris L.) u Hrvatskom zagorju
Obilježja gniježđenja čvorka (Sturnus vulgaris L.) u Hrvatskom zagorju
Manuela Mamić
Čvorak (Sturnus vulgaris L.) pripada porodici čvoraka (Sturnidae). Uglavnom je to ptica nizina, a ponekad gnijezdi i na višim nadmorskim visinama. U nas gnijezdi na području kontinentalne Hrvatske. Najviše naseljava rubove svijetlih bjelogoričnih šuma, šumarke u ravničarskim poljoprivrednim područjima, parkove, vrtove, te stare voćnjake. U ovome istraživanju analiziran je uzorak od 32 gnijezda prvog gniježđenja i 27 gnijezda drugog gniježđenja na području Mokrica (Hrvatsko...
Obilježja i usporedba močvarnih staništa u Iranu i Hrvatskoj
Obilježja i usporedba močvarnih staništa u Iranu i Hrvatskoj
Lajla Prohić
Ovim radom istražena su tri močvarna staništa u Iranu koja se nalaze na Popisu močvara od međunarodne važnosti Ramsarske Konvencije: močvarno stanište Anzali, jezero Orumiyeh i Khuran Straits na otoku Qeshm. Obilježja, način zaštite i trenutno stanje navedenih močvarnih staništa su uspoređena sa obilježjima, načinom zaštite i trenutnim stanjem močvarnih staništa u Hrvatskoj koja se nalaze na Popisu močvara od međunarodne važnosti: Kopački rit, Lonjsko Polje, delta...
Obilježja i važnost poljoprivrede u Zapadnoj Africi
Obilježja i važnost poljoprivrede u Zapadnoj Africi
Maja Turinski
Rad ne sadrži sažetak.
Obilježja makrozoobentosa potoka Gornjeg Međimurja
Obilježja makrozoobentosa potoka Gornjeg Međimurja
Marina Jurić
Sažetak U radu je u srpnju i rujnu 2008. godine istraživana struktura zajednice makrozoobentosa šest potoka na području Gornjeg Međimurja: Jalšovnica, Brodec, Gornji potok, Gradinščak, Jalšovec i Štrigovski potok. U tom razdoblju utvrđeno je 58 svojti makroskopskih beskralješnjaka. Brojnošću jedinki dominiraju skupine Amphipoda, Oligochaeta i Diptera. Temeljem analize makrozoobentosa kakvoća vode potoka Jalšovnica, Gradinščak i Gornjeg potoka odgovara II drugoj vrsti....
Obilježja perineuronskih mreža u prefrontalnoj kori mozga čovjeka
Obilježja perineuronskih mreža u prefrontalnoj kori mozga čovjeka
Ivona Kirchbaum
Prefrontalna moždana kora (PFC) nalazi se na prednjem dijelu čeonog režnja mozga i proteže se na njegovoj medijalnoj, lateralnoj i orbitalnoj površini. PFC može se podijeliti na dvije regije s različitim funkcijama: lateralni PFC (LPFC) (dorzolateralni i ventrolateralni PFC) i ventromedijalni PFC (vmPFC). Osim na regije, PFC možemo podijeliti na temelju razlika u citoarhitektonici u Brodmannova polja. Izvanstanični matriks PFC-a sadrži složenu mješavinu proteoglikana,...
Obilježja pomorskog prometa dalmatinskih otoka
Obilježja pomorskog prometa dalmatinskih otoka
Ozana Šaškor
Promet je jedan od najvažnijih modifikatora organizacije prostora na koju najveći utjecaj ima upravo kvaliteta prometne povezanosti. O kvaliteti prometne povezanosti ovisi i otočno stanovništvo Dalmacije koje je, zbog manjeg broja razvijenih centralnih funkcija višeg ranga na otocima, primorano neprestano biti pomorskim prometom vezano uz kopno. Cilj je ovog rada analizom različitih obilježja pomorskog prometa istražiti kvalitetu pomorskog prometa svih dalmatinskih otoka s obzirom na...

Paginacija