Pages
-
-
Nacrtna geometrija u studiju strojarstva
-
Marija Rendić Ovaj diplomski rad sadrži nastavne sadržaje koji se obrađuju u standardnom kolegiju nacrtna geometrija u sklopu studija matematike i nastavne sadržaje karakteristične za strojarstvo. U radu je dan kratak pregled povijesti razvoja nacrtne geometrije, obrađene su teme projiciranje, presjeci i prodori, odnosno teme koje su potrebne za razumijevanje tema karakterističnih za strojarstvo. Teme karakteristične za strojarstvo koje su obrađene u ovom radu su kosa projekcija, krovne plohe,...
-
-
Nafta i plin
-
Dunja Delić Nafta i plin poznati su kao fosilna goriva. Nastali su od organske tvari (mikroskopskih planktona, kopnenog bilja) koja se taložila na dnu oceana, dubokih jezera i obalnih područja. Ta organska materija sakupljala se u sedimentima, te je pod utjecajem visokog tlaka i temperature pretvorena u ugljikohidrate, koji su migrirali kroz pore i pukotine matičnih stijena. Međutim, ukoliko bi dospjeli u zamku, nastaju ležišta ili akumulacije.U takvim rezervoarima lakši plin popuni pore stijene...
-
-
Naftnogeološki potencijal područja Velika Ciglena
-
Leonarda Zlodi Na području Bjelovarske subdepresije nalaze se bušotine od interesa Velika Ciglena-1 (VC-1), Velika Ciglena-1alfa (VC-1), Velika Ciglena-2 (VC-2) i Patkovci-1 (Ptk-1). Kako bi se odredio naftnogeološki potencijal područja Velika Ciglena korištene su petrografsko-sedimentološke i biostratigrafske te organskogeokemijske metode na odabranim jezgrovnim intervalima i uzorcima stijena sa sita. Mikroskopirani odabrani petrografski preparati klasificirani su na temelju mikropetrografskih...
-
-
Najotrovnije biljke i njihovi sekundarni metaboliti
-
Barbara Burčul U radu sam obradila osnovne značajke i sekundarne metabolite nekih od biljaka koje se nalaze na popisu najotrovnijih. Ono što ih čini takvima su upravo ti sintetizirani organski spojevi, a kako se njihovom obradom može smanjiti toksičnost i istaknuti nama korisne učinke, primjenjivane su u medicini drevnih naroda, a mogućnosti iskorištavanja istražuju se i danas. Brojni spojevi su izrazito opasni, pa se njihova primjena ograničava ili se uopće ne preporučuje. Nisu svi sekundarni...
-
-
Najstariji botanički i zoološki vrtovi
-
Dragan Hegedić Na području Sredozemlja, Egipta, Mezopotamije, Kine i Srednje Amerike nađeni su pisani i arheološki dokazi o postojanju uređenih vrtova, perivoja i zvjerinjaka koje možemo smatrati pretečama današnjih botaničkih i zooloških vrtova. Brigu o takvim vrtovima vodili su profesionalni vrtlari, koji su bili cijenjeni i nagrađivani za svoj rad. Ostaci životinja pronađeni u elitnim grobnicama kod Hierakonpolisa dokazuju da je na toj lokaciji 3790. – 3640. pr. Kr. postojao barem jedan...
-
-
Najčešće korovne vrste glavočika (Asteraceae L.) kontinentalne Hrvatske
-
Behija Salkić Glavočike (por. Asteraceae L.) se prvi puta pojavljuju u Eocenu, a danas su jedna od najvećih biljnih porodica. Mnoge vrste su važne za čovjeka u ekonomskom, hortikulturnom i medicinskom smislu. Međutim, neke vrste su postale korovi, te na taj način ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju, mogu biti opasne za zdravlje ljudi i životinja, a ako imaju invazivne osobine mogu biti izravna prijetnja bioraznolikosti. U ovom radu prikazano je osam najčešćih korovnih vrsta glavočika koje se...
-
-
Najčešći polifenoli iz prehrane i njihovo protutumorsko djelovanje
-
Dunja Stojevski Sve biljke u određenim količinama proizvode određene vrste polifenola kao sekundarne metabolite sa svrhom obrane od patogena, zaštite od UV zračenja, privlačenja oprašivača i sl. Ljudi su s vremenom otkrili da ti spojevi imaju brojne beneficije i za ljudsko zdravlje, a epidemiološke su studije dale uvid u to da visok unos polifenola prehranom bogatom voćem i povrćem može biti povezan s niskom učestalošću raka u ljudi. To je potvrđeno brojnim in vitro i in vivo...
-
-
Nalazi amonita u donjotrijaskim naslagama područja Muća (Svilaja)
-
Andrea Đeneš Na području sela Gornji Muć, uz potok Zmijavac, uzorkovan je sloj donjotrijaskog fosilifernog vapnenca. Ove su naslage prethodno klasificirane kao naslage „gornjega skita“. Prikupljen je sloj s jasno vidljivim makrofosilima amonita i puževa kako bi se točnije odredili makrofosili te kako bi se napravili izbrusci za daljnje analize. Makrofosili su uglavnom loše očuvani kao kamene jezgre, otisci i skulpturirane kamene jezgre. Amoniti su određeni kao pripadnici roda Tirolites iz...
-
-
Nalazi vrste crvenokljuni labud (Cygnus olor, Gmelin) u Hrvatskoj prstenovanih u drugim zemljama
-
Tanja Šalamon Znanstveno prstenovanje ptica je metoda istraživanja koja se temelji na individualnom obilježavanju divljih ptica i predstavlja jednu od najučinkovitijih metoda u proučavanju selidbe ptica. U razdoblju od 1989. do 2008. godine u Hrvatskoj je zabilježen 641 nalaz vrste crvenokljuni labud prstenovanih u 10 europskih zemalja: Srbiji, Italiji, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Bjelorusiji, Češkoj i Austriji. Na području srednje Europe crvenokljuni labud je...
-
-
Nalazi vrste crvenokljuni labud (Cygnus olor, Gmelin) u drugim zemljama prstenovanih u Hrvatskoj
-
Željka Grdešić Jedna od najučinkovitijih metoda u istraživanju selidbe ptica je prstenovanje. Temelji se na pojedinačnom obilježavanju ptica u prirodi pomoću prstenova. Na svakom prstenu nalazi se jedinstvena kombinacija slova i brojeva. Prema podacima Zavoda za Ornitologiju HAZU u razdoblju od siječnja 1991. do ožujka 2011. u Hrvatskoj je pronađeno 629 prstenovanih jedinki vrste crvenokljuni labud (Cygnus olor, Gmelin). Tristo šezdeset i dvije jedinke nađene su u 12 europskih zemalja:...
-
-
Nalazi školjkaša u miocenu Zrinske gore
-
Stjepan Novosel Dosadašnja istraživanja na području Zrinske gore ukazala su na specifičnosti životom
bogatog okoliša srednjeg miocena na prostoru tadašnjeg centralnog dijela Paratethysa. Ovim je
radom prikazan pronalazak fosilnih školjkaša iz badenskog razdoblja na području Zrinske gore.
Također se pokušalo ukazati na njihove specifičnosti, poput izrazite veličine, koje su proizašle
iz pogodnih uvjeta u okolišu u kojem su obitavali. Okoliš je bio relativno mirno suptropsko
more puno...
Pages
