Pages

Povijest spužvarstva u Hrvatskoj
Povijest spužvarstva u Hrvatskoj
Patricija Boltužić
Spužve su sesilni organizmi sa brojnim šupljinama, komorica, cijevi i kanala kroz koji struji voda. Spužvarstvo je zastupljeno u Hrvatskoj od 17. stoljeća sa početkom na otoku Krapnju. Kao unosan posao spužvari su prvo vadili ostima spužve do dubine od 16 metara. Razvitkom ronilačke opreme, prvenstveno teške ronilačke opreme dosezali su mnogo veće dubine. Vađenje, mehanička i kemijska prerada spužve ovise o njenoj krajnjoj kvaliteti . Zbog velike komercijalne potražnje,...
Povišene vrijednosti selena i potencijalno toksičnih elemenata u tragovima (PTE) u povrću, samoniklom bilju i voću pod utjecajem Raških ugljenokopa
Povišene vrijednosti selena i potencijalno toksičnih elemenata u tragovima (PTE) u povrću, samoniklom bilju i voću pod utjecajem Raških ugljenokopa
Vanja Geng
Selen je esencijalni element, bitan za životinje i ljude, a u povećanim koncentracijama toksičan. Raški ugljen iznimno je obogaćen sumporom, selenom, uranom, vanadijem i molibdenom te je stoljećima korišten u industriji na Raškom području. Cilj ovoga rada bio je utvrditi razine selena i potencijalno toksičnih elemenata u tragovima u lokalno uzgojenom povrću, voću i samoniklom bilju. U usporedbi s vrijednostima selena u povrću iz ostalih regija Hrvatske te s Hrvatskim...
Povratne neuronske mreže i primjene
Povratne neuronske mreže i primjene
Stipe Kabić
U ovom radu dali smo osnovni teorijski uvod u neuronske mreže i motivirali njihovo korištenje. Nakon toga smo precizno izveli algoritam za njihovo treniranje nad podacima. Zatim smo detaljnije obradili povratne neuronske mreže, analizirali glavne probleme koji se javljaju prilikom njihovog treniranja te predstavili naprednije verzije takvih mreža koje rješavaju te probleme, a to su LSTM i GRU mreže. Nakon toga, predstavili smo problem separacije instrumenata iz glazbe te ga...
Površina
Površina
Ivana Krišto
Površina je pojam za koji čujemo već od malih nogu i kroz osnovnu školu učimo računati površinu nekog lika bez razmišljanja o tome što je ona zapravo. Ukratko, pridružujemo joj neki broj, a potom uspoređujemo različite likove na temelju tog broja. U ovom radu najprije definiramo trokut i poligon pritom navodeći njihova svojstva. Do pojma površine dolazimo preko pojma jednakosastavljivosti poligona i poligona jednakog sadržaja. U trećem poglavlju definiramo funkciju površine...
Površina i volumen u novom kurikulumu matematike
Površina i volumen u novom kurikulumu matematike
Ivana Čulina
Na početku diplomskog rada dan je povijesni pregled razvoja površine i volumena. Zatim su definirani ključni pojmovi iz teorije mjere kao što su \(\sigma\)-algebra i mjera na \(\sigma\)-algebri. Defnirana je Lebesgueova mjera koja na \(\mathbb{R}^2\)predstavlja moderni pojam površine, a na \(\mathbb{R}^3\) predstavlja moderni pojam volumena. Zatim je dana analiza obrade pojmova površine volumena od trećeg razreda osnovne škole do četvrtog razreda gimnazije. Na kraju rada metodički...
Površine minerala i procesi u okolišu
Površine minerala i procesi u okolišu
Tea Juračić
Minerali su neobnovljivi prirodni resursi koji imaju vrlo veliku važnost u odvijanju procesa u okolišu i mnogim industrijama poput kemijske, energetske i građevinske. Procesi u okolišu uključuju adsorpciju između dvije faze, najčešće vode, odnosno tekuće faze i površine minerala, to jest krute faze. Osim što se adsorbiraju tvari potrebne za rast, razvoj i funkcioniranje organizma, mogu se adsorbirati i štetne tvari. Elementi i njihovi spojevi poput žive, uranija i ...
Površine za rekreaciju na otvorenom u prostornoj strukturi Rijeke
Površine za rekreaciju na otvorenom u prostornoj strukturi Rijeke
Filip Brcko
Aktivna rekreacija, kao opreka pasivnosti koja je sve više prisutna u čovjekovu životu, ima sve veću važnost kod pojedinca a time i u prostornom planiranju. U ovom diplomskom radu analizirana je postojeća prostorna distribucija i kvaliteta rekreacijskih površina na otvorenom. Pomoću anketnog upitnika ispitano je zadovoljstvo stanovnika Rijeke o mogućnostima za rekreaciju na otvorenom, a rezultati tog upitnika također su korišteni za planiranje novih rekreacijskih površina na...
Površinska svojstva i otapanje fluorita
Površinska svojstva i otapanje fluorita
Ana Jurković
Kinetika otapanja (100), (110) i (111) plohe fluorita u vodi praćena je potenciometrijski mjerenjem koncentracije Ca2+, F– i H+ iona u otopini ion-selektivnim elektrodama tijekom 84 dana otapanja. Tenziometrijom i mikroskopom atomskih sila praćen je utjecaj otapanja na promjenu močivosti površine i topografiju (100), (110) i (111) ploha fluorita mjerenjem kontaktnog kuta i faktora hrapavosti prije i nakon otapanja. Površinski potencijal (100), (110) i (111) plohe monokristala...
Površinska svojstva i otapanje koloidnih čestica SiO2
Površinska svojstva i otapanje koloidnih čestica SiO2
Dragutin Hasenay
Mjerena su površinska svojstva i otapanje čestica amorfne silike veličine 200 nm. Metodom potenciometrijske masene titracije određen je interval u kojem se nalazi točka nul-naboja. Metodom elektroforeze određena je izoelektrična točka čestica silike u vodenoj otopini pri dvije ionske jakosti u prisutnosti i odsutnosti otopljene silikatne kiseline. Proces otapanja koloidnih čestica silike u vodenim otopinama različite pH vrijednosti praćen je metodama dinamičkog i statičkog...
Površinska svojstva koloidnih čestica anatasa
Površinska svojstva koloidnih čestica anatasa
Mateja Prpić
U sklopu ovog diplomskog rada okarakterizirane su koloidne čestice anatasa te su ispitana međupovršinska svojstva titanijev(IV) oksid / vodena otopina elektrolita. Kao elektrolit je korišten natrijev klorid. Radi onečišćenja ishodnih uzoraka, prije mjerenja je provedeno čišćenje čestica. Za karakterizaciju čestica korišteno je nekoliko metoda. Potenciometrijskom masenom titracijom određena je točka nul-naboja. Potenciometrijskom kiselinsko-baznom titracijom određene...
Površinska svojstva stakla
Površinska svojstva stakla
Filip Margetić
Staklo je materijal koji se koristi u gotovo svim sferama ljudskog zanimanja. Često se staklo opisuje kao amorfna tvar neuređene strukture i ne može se poistovjetiti s krutinama kristalne forme niti se može u potpunosti reći da se radi o amorfnoj tvari. Sastav komercijalno dostupnih i najčešće korištenih stakala varira s obzirom na njegovu namjenu, pa je zato u mnogim granama industrije staklo, koje je najčešće silicijev oksid, modificirano dodatkom oksida alkalijskih,...
Površinske oceanske struje i rasprostiranje organizama
Površinske oceanske struje i rasprostiranje organizama
Dora Homan
Morske struje su stalna gibanja mora, a rezultat su kombiniranog djelovanja vjetra, temperature i saliniteta. Iako poput valova i struje djeluju na gibanje čestica u moru, one ipak nemaju takvu snagu kojom bi mogle oštetiti organizme. Negativni utjecaji struja su što pridnene struje podizanjem sedimenta mogu uzrokovati abraziju stijena, zatrpavanje organizama i sprječavanje prihvaćanja ličinki. S druge strane, strujanje je neophodno za život mnogih bentoskih organizama, osobito...

Pages