Pages
-
-
Prilagodbe biljaka na slana staništa
-
Aleksandra Glavić Veliki dio Zemljine površine pokrivaju područja koja se odlikuju povišenim salinitetom. Na takvim staništima opstaje samo posebna skupina biljaka poznata pod nazivom halofiti. Da bi mogli preživjeti na takvim staništima, halofiti razvijaju različite prilagodbe kao što su žlijezde za izlučivanje soli, sposobnost akumuliranja soli u tkivima daleko od metabolički aktivnih mjesta (u korijen), sukulentnost te odbacivanje dijelova biljke s koncentratom soli. U svjetskim razmjerima...
-
-
Prilagodbe dobrog dupina, Tursiops truncatus (Montagu, 1821), na život u moru
-
Tena Šarčević Prilagodbe dobrog dupina, Tursiops truncatus (Montagu, 1821), na život u moru odnose se na niz anatomskih i fizioloških promjena, koje su se dogodile pri evolucijskom prijelazu sisavaca s kopna u vodenu sredinu. Ključno za dobro plivanje je vretenasto tijelo te razvoj peraja. Fiziološke promjene u optjecajnom i dišnom sustavu su prilagodbe dupina na ronjenje. Glavne odlike optjecajnog sustava su „čudesne mrežice”, povećana koncentracija mioglobina u krvi, bradikardija, periferna...
-
-
Prilagodbe organizama na život u moru
-
Ivana Sučić More i morske dubine od davnina rasplamsavaju ljudsku maštu i potiču veliku želju za spoznavanjem morskih staništa i organizama koji ih naseljavaju. U 19. stoljeću biolozi su smatrali da je zbog uvjeta tlaka, temperature i količine svjetlosti dubokomorski okoliš bez živog svijeta. Tek krajem 19. st. zahvaljujući Challenger ekspediciji (1872-1876) započinje istraživanje dubokomorskog okoliša. U 20. st. razvoj tehnologije omogućio je istraživanja dubokomorskog okoliša. Zona...
-
-
Prilagodbe riba na specifične uvjete u ekstremnim staništima
-
Ivan Špelić Ribe su najbrojniji kralješnjaci. Nalazimo ih u dubokom moru gdje nema svjetla i gdje je enorman tlak. U polarnim vodama gdje je temperatura vode ispod nula °C. Naselile su i pustinjske izvore gdje su potpuno izolirane i lokve u pustinjama u kojima ima vode samo nekoliko mjeseci tokom godine. Žive čak i u podzemnim vodama gdje nemaju gotovo nikakvog kontakta s vanjskim svijetom. Budući da su se ribe pojavile prije 500 milijuna godina, uspjele su se evolucijski prilagoditi i na takva,...
-
-
Prilagodbe sisavaca na ekstremne životne uvjete
-
Luka Čorak Zbog svoje izuzetne sposobnosti da tijelo održe toplim kada je hladno ili da ga rashlade kada vladaju velike vrućine, u kombinaciji sa delikatnim procesima održavanja energetskog balansa energije i vode sisavci su se uspjeli prilagoditi i naseliti gotovo sva područja na zemlji. Održavanje tjelesne temperature konstantnom je energetski vrlo skup proces koji zahtjeva konstantnu potragu za hranom, tj. proizvodnjom energije. Iako energetski skupo, iz priloženog se vidi da je itekako...
-
-
Prilagodbe sukulenata za preživljavanje u pustinjskim ekosustavima
-
Marta Penzar Cilj ovog seminara bio je nabrojati prilagodbe sukulentnih biljaka koje su im nužne za
preživljavanje u pustinjskim ekosustavima. Sukulenti su biljke koje imaju posebne morfološke i
ekofiziološke prilagodbe za pojačano primanje i pohranu vode. Razlog zašto bez takvih prilagodbi
ne bi mogle preživjeti je što žive u pustinjama i polupustinjama, aridnim područjima u kojima je
voda glavni ograničavajući čimbenik. Kiša pada rijetko i uglavnom nepredvidljivo, tlo ne može
...
-
-
Prilog poznavanju flore Murščaka (okolica Čakovca)
-
Monika Podvezanec Tijekom vegetacijske sezone 2007. i 2008. godine istraživana je flora Murščaka pokraj Čakovca. Zabilježeno je 300 svojti vaskularnih biljaka. Analizom flornih elemenata utvrđeno je 14 glavnih skupina flornih elemenata: euroazijski (36%), široko rasprostranjene biljke (30%), europski (9%), cirkumholarktički (7%), južnoeuropski (7%), srednjeeuropski (4%), južnoeuropskomediteranski (2%), južnoeuropsko kontinentalni (1%), južnoeuropsko montani (1%), istočnoeuropsko pontski (1%),...
-
-
Prilog poznavanju rasprostranjenosti svojti roda Peucedanum (Apiaceae)
-
Petra Mihelić Radom su dopunjene spoznaje o rasprostranjenosti svojti roda Peucedanum (Apiaceae) digitalizacijom, geokodiranjem i unosom herbarskih primjeraka iz zbirke ZA u Flora Croatica bazu podataka. Novi podaci uspoređeni su s postojećim podacima porijeklom iz literature i opažanja na terenu. U zbirci je utvrđeno 318 herbarskih primjeraka roda Peucedanum od ukupno 16 vrsta i podvrsta. Utvrđena su 83 lokaliteta sabiranja ovog biljnog materijala, a geokodirano je 227 herbarskih primjeraka. Većina...
-
-
Prilog poznavanju rasprostranjenosti vrste Arenaria orbicularis Vis. (Caryophyllaceae) u Hrvatskoj
-
Ivana Adžić A. orbicularis je endemična vrsta s vrlo ograničenim arealom. Njeno jedino poznato nalazište na području Republike Hrvatske su kanjoni Velike i Male Paklenice. Pripada porodici Caryophyllaceae, čiji su predstavnici rasprostranjeni gotovo po cijeloj Zemlji. U ovom radu donesen je kratki prilog poznavanju rasprostranjenosti vrste A. orbicularis na području Nacionalnog parka Paklenica. Vrsta raste duž cijelog kanjona NP Paklenica u manjim skupinama, a za potreba rada su obrađena dva, po...
-
-
Prilog poznavanju roda Rumex L. u hrvatskoj flori
-
Martina Blažević Ispravna determinacija nepoznatih vrsta vrlo je važna u znanstvenom istraživanju, pri čemu se koriste ključevi za determinaciju. Dosad nije postojao ključ na hrvatskom jeziku koji uključuje sve 23 svojte roda Rumex L. zabilježene u hrvatskoj flori. Cilj ovog rada izrada je višeulaznog ključa u obliku tablice, popraćenog fotografijama za lakše definiranje osobina, koji razdvaja i opisuje vrste roda Rumex L. do razine podvrste. U radu su analizirana 962 herbarska primjerka roda...
-
-
Prilog poznavanju uresne flore Hrvatske
-
Ana Blažević Uresna flora Hrvatske se razlikuje na kopnenom i obalnom dijelu zbog utjecaja reljefa, klime, dostupnosti biljnog materijala i kreativnosti stanovništva. Analizirano je osam ranijih florističkih istraţivanja s područja kontinentalne (Donja Stubica, Karlovac, Posavski Bregi, Virovitica) i obalne (Dubrovnik, Opatija, Susak, Veli Lošinj) Hrvatske. Dokumentirano je 457 svojti iz 106 porodica kontinentalne, te 473 svojte iz 123 porodice obalne Hrvatske. Najzastupljenije porodice...
-
-
Primarna proizvodnja u moru
-
Sanja Škalec Primarna proizvodnja je proizvodnja organske tvari iz ugljikovog dioksida u atmosferi ili u vodi procesom fotosinteze i kemosinteze, u manjoj mjeri. Sva živa bića na Zemlji ovise o primarnoj proizvodnji. Organizmi koji obavljaju primarnu proizvodnju su primarni proizvođači ili autotofni organizmi i čine bazu hranidbenog lanca. U kopnenim ekosustavima to su većinom biljke dok su u morskim ekosustavima primarni proizvođači većinom alge. Razlikuju se bruto i neto primarna proizvodnja,...
Pages
