Pages

Obilježja gniježđenja poljskog vrapca (Passer montanus L.) u Hrvatskom zagorju
Obilježja gniježđenja poljskog vrapca (Passer montanus L.) u Hrvatskom zagorju
Majda Raspor
Poljski je vrabac (Passer montanus L.) ptica iz porodice vrabaca Passeridae. Nastanjuje nizinska područja, rijetko dolazi na područjima višim od 700 m nadmorske visine. Životni prostor su mu uglavnom vrtovi, polja, parkovi, stari voćnjaci, rubovi šuma nedaleko od naselja, a također dolazi i u naseljenim gradskim područjima. U Hrvatskoj se prvenstveno gnijezdi u kontinentalnom dijelu, ali se u novije vrijeme gnijezdi i u dijelu sredozemne Hrvatske. U ovome radu istraživana su neka od...
Obilježja gniježđenja populacija velike sjenice  (Parus major Linnaeus, 1758) na dva šumska staništa u Hrvatskom zagorju
Obilježja gniježđenja populacija velike sjenice (Parus major Linnaeus, 1758) na dva šumska staništa u Hrvatskom zagorju
Hana Kostadinović
Velika sjenica (Parus major L.) je široko rasprostranjena ptica dupljašica iz porodice sjenica (Paridae). Za vrijeme sezone gniježđenja uglavnom se hrani gusjenicama, koje su najbrojnije u hrastovim šumama, što ih čini idealnim za gniježđenje i podizanje mladunaca. Cilj istraživanja bio je usporediti parametre gniježđenja velike sjenice u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba u okolici Mokrica i bukovoj šumi na Ivanščici, kako bi se dobio uvid u utjecaj različitih...
Obilježja gniježđenja čvorka (Sturnus vulgaris L.) u Hrvatskom zagorju
Obilježja gniježđenja čvorka (Sturnus vulgaris L.) u Hrvatskom zagorju
Manuela Mamić
Čvorak (Sturnus vulgaris L.) pripada porodici čvoraka (Sturnidae). Uglavnom je to ptica nizina, a ponekad gnijezdi i na višim nadmorskim visinama. U nas gnijezdi na području kontinentalne Hrvatske. Najviše naseljava rubove svijetlih bjelogoričnih šuma, šumarke u ravničarskim poljoprivrednim područjima, parkove, vrtove, te stare voćnjake. U ovome istraživanju analiziran je uzorak od 32 gnijezda prvog gniježđenja i 27 gnijezda drugog gniježđenja na području Mokrica (Hrvatsko...
Obilježja i usporedba močvarnih staništa u Iranu i Hrvatskoj
Obilježja i usporedba močvarnih staništa u Iranu i Hrvatskoj
Lajla Prohić
Ovim radom istražena su tri močvarna staništa u Iranu koja se nalaze na Popisu močvara od međunarodne važnosti Ramsarske Konvencije: močvarno stanište Anzali, jezero Orumiyeh i Khuran Straits na otoku Qeshm. Obilježja, način zaštite i trenutno stanje navedenih močvarnih staništa su uspoređena sa obilježjima, načinom zaštite i trenutnim stanjem močvarnih staništa u Hrvatskoj koja se nalaze na Popisu močvara od međunarodne važnosti: Kopački rit, Lonjsko Polje, delta...
Obilježja i važnost poljoprivrede u Zapadnoj Africi
Obilježja i važnost poljoprivrede u Zapadnoj Africi
Maja Turinski
Rad ne sadrži sažetak.
Obilježja makrozoobentosa potoka Gornjeg Međimurja
Obilježja makrozoobentosa potoka Gornjeg Međimurja
Marina Jurić
Sažetak U radu je u srpnju i rujnu 2008. godine istraživana struktura zajednice makrozoobentosa šest potoka na području Gornjeg Međimurja: Jalšovnica, Brodec, Gornji potok, Gradinščak, Jalšovec i Štrigovski potok. U tom razdoblju utvrđeno je 58 svojti makroskopskih beskralješnjaka. Brojnošću jedinki dominiraju skupine Amphipoda, Oligochaeta i Diptera. Temeljem analize makrozoobentosa kakvoća vode potoka Jalšovnica, Gradinščak i Gornjeg potoka odgovara II drugoj vrsti....
Obilježja perineuronskih mreža u prefrontalnoj kori mozga čovjeka
Obilježja perineuronskih mreža u prefrontalnoj kori mozga čovjeka
Ivona Kirchbaum
Prefrontalna moždana kora (PFC) nalazi se na prednjem dijelu čeonog režnja mozga i proteže se na njegovoj medijalnoj, lateralnoj i orbitalnoj površini. PFC može se podijeliti na dvije regije s različitim funkcijama: lateralni PFC (LPFC) (dorzolateralni i ventrolateralni PFC) i ventromedijalni PFC (vmPFC). Osim na regije, PFC možemo podijeliti na temelju razlika u citoarhitektonici u Brodmannova polja. Izvanstanični matriks PFC-a sadrži složenu mješavinu proteoglikana,...
Obilježja pomorskog prometa dalmatinskih otoka
Obilježja pomorskog prometa dalmatinskih otoka
Ozana Šaškor
Promet je jedan od najvažnijih modifikatora organizacije prostora na koju najveći utjecaj ima upravo kvaliteta prometne povezanosti. O kvaliteti prometne povezanosti ovisi i otočno stanovništvo Dalmacije koje je, zbog manjeg broja razvijenih centralnih funkcija višeg ranga na otocima, primorano neprestano biti pomorskim prometom vezano uz kopno. Cilj je ovog rada analizom različitih obilježja pomorskog prometa istražiti kvalitetu pomorskog prometa svih dalmatinskih otoka s obzirom na...
Obilježja prometnog sustava otočja Šibensko-kninske županije - socijalni aspekt utjecaja prometa
Obilježja prometnog sustava otočja Šibensko-kninske županije - socijalni aspekt utjecaja prometa
Adriana Marija Škugor
Promet je jedna od osnovnih ljudskih djelatnosti sa značajnom ulogom u organizaciji prostora. Prometna povezanost čimbenik je koji snažno utječe na svakodnevni život ljudi. Za ljude na otocima prometna povezanost je jedan od presudnih čimbenika koji utječe na njihov život. Tradicionalni način života na otocima Šibensko-kninske županije, uz prisutan proces depopulacije, sve je više u opasnosti s obzirom da je otočno stanovništvo postalo izrazito ovisno o kopnu. Ljudi...
Obilježja reljefa kao čimbenik razvoja civilizacije Inka
Obilježja reljefa kao čimbenik razvoja civilizacije Inka
Jasmina Tvrdojević
Rad ne sadrži sažetak.
Obilježja selidbe velikog vranca (Phalacrocorax carbo L.)
Obilježja selidbe velikog vranca (Phalacrocorax carbo L.)
Nikolina Milinković
Veliki vranac je gnjezdarica nizinskog dijela Hrvatske. Područje Hrvatske je zimovalište za populacije velikog vranca sa sjevernijih područja. Prema podacima Zavoda za ornitologiju HAZU u razdoblju od 1966. do 2007. godine zabilježeno je 89 nalaza velikog vranca s hrvatskim prstenom u Hrvatskoj i drugim državama. U razdoblju od 1958. do 2006. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 166 nalaza velikog vranca prstenovanih prstenima 10 europskih ornitoloških centrala.
Obilježja tuče u priobalnom dijelu Jadrana
Obilježja tuče u priobalnom dijelu Jadrana
Lucija Blašković
Tuča je ekstremna pojava koja može uzrokovati velike materijalne štete. Iako je proces nastanka tuče poznat, o toj pojavi se i dalje ne zna dovoljno. Iz tog razloga su zadnjih nekoliko godina u svijetu napravljena brojna istraživanja o klimatologiji tuče, a upravo je to tema i ovog rada. Preciznije, proučava se klimatologija tuče na području hrvatskog priobalja, isključujući Istru za koju je ovakvo istraživanje već napravljeno. Rezultati se baziraju na podacima o tuči s 55...

Pages