Pages

Bioortogonalna kemija
Bioortogonalna kemija
Lucija Podrug
Složenost staničnih sustava veliki je izazov za proučavanje raznih biomolekula u njihovom prirodnom okruženju. Velika pažnja posvećena je selektivnosti obilježavanja kako bi se dobio uvid u same stanične procese. Ključan je razvoj tehnika i metoda koje će omogućiti brze i selektivne reakcije molekula između mnoštva funkcionalnih skupina koje se nalaze u samoj stanici. U novije vrijeme koristi se pojam „bioortogonalna kemija“ za sve kemijske reakcije koje se mogu pojaviti u...
Bioraspoloživost fenolnih spojeva i bioaktivnost klica kupusnjača u modelu ljudske probave in vitro
Bioraspoloživost fenolnih spojeva i bioaktivnost klica kupusnjača u modelu ljudske probave in vitro
Sanja Gagić
Kupusnjače (Brassicaceae) su bogate flavonoidima, glukozinolatima i vitaminima te su zbog toga jedno od najčešće konzumiranog povrća. Cilj ovog rada bio je usporediti udjele fenolnih spojeva klica korabice (Brassica oleracea var. acephala gongylodes), kelja (B. oleracea sabauda), prokulice (B. oleracea gemmifera), cvjetače (B. oleracea botrytis), rotkvice (Raphanus sativus) i kreše (Lepidium sativum), te njihov antioksidacijski i hipoglikemijski potencijal nakon in vitro...
Bioraznolikost i izumiranje
Bioraznolikost i izumiranje
Doris Stepić
Trenutno smanjenje bioraznolikosti ima svoj utjecaj na sve ekosustave i organizme na Zemlji. Čovjek je najviše zaslužan za takvu situaciju i to zahvaljujući svojoj djelatnosti: izlovom, mijenjanjem i smanjenjem staništa divljih organizama, korištenjem raznih toksina, zagađenjem okoliša koje u konačnici dovodi do globalnoga zatopljenja. Izumiranja uzimaju sve više maha i danas se smatra da svijet ulazi u šesto masovno izumiranje, a prvo potaknuto biotičkim čimbenikom....
Bioraznolikost i morfološka varijabilnost okućenih ameba na cretu Đon Močvar
Bioraznolikost i morfološka varijabilnost okućenih ameba na cretu Đon Močvar
Najla Kajtezović
Istraživanje okućenih ameba provedeno je na acidofilnom cretu Đon močvar na pet postaja. Uzorci su se sastojali od cretnog tla i dijelova maha tresetara (Sphagnum spp.). Ukupno je zabilježeno 50 svojti okućenih ameba iz rodova: Arcella, Centropyxis, Cyclopyxis, Trigonopyxis, Quadrulella, Nebela, Paraquadrula, Plagiopyxis, Difflugia, Cryptodifflugia, Heleopera, Cyphoderia, Assulina, Euglypha, Sphenoderia, Tracheleuglypha, Trachelocorythion, Corythion, Trinema i Archerella. Detaljna...
Bioraznolikost i zaštita prirode na području Pantanala
Bioraznolikost i zaštita prirode na području Pantanala
Marko Žigovečki
Rad ne sadrži sažetak.
Bioraznolikost morskih sisavaca u Jadranskome moru
Bioraznolikost morskih sisavaca u Jadranskome moru
Margareta Franković
Bioraznolikost morskih sisavaca u Jadranskome moru je vrlo mala te broji samo jednog stalnog stanovnika, dobrog dupina (Tursiops truncatus) čija se populacija procjenjuje na 250 do 300 jedinki u hrvatskome dijelu Jadrana. Ostale vrste su povremeni ili vrlo rijetki stanovnici. Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) je kritično ugrožena vrsta te joj prijeti izumiranje. Vrste iz reda kitova (Cetacea) su tek povremene pojave u Jadranskome moru, a neki od razloga su kitolov, onečišćenje...
Bioraznolikost urbanih prostora
Bioraznolikost urbanih prostora
Mia Jakopović
Urbani prostor kompleksni je heterogeni sustav koji se može promatrati na različite načine. Njegova kompleksnost proizlazi iz mozaičnosti prostora te interakcija podloge, ljudi i živog svijeta. Za njegovo proučavanje potrebno je odrediti prostornu i vremensku razinu na kojoj se promatra, jer rezultati i zaključci na različitim razinama mogu biti kontradiktorni, što utječe i na samo upravljanje bioraznolikošću unutar njega. Kako bi se uspješno upravljalo urbanim prostorom,...
Bioremedijacija kationskog surfaktanta benzalkonijevog klorida
Bioremedijacija kationskog surfaktanta benzalkonijevog klorida
Domagoj Đapić
Tema je mojega diplomskog rada bioremedijacija benzalkonijeva klorida, cikličnog aromatskog ugljikovodika koji služi kao biocid i kationski surfaktant. Upotrebljava se u prašcima za pranje rublja i omekšivačima za tkanine. Bioremedijacija je svaki proces koji se koristi mikroorganizmima u svrhu vraćanja okoliša u prirodno stanje prije nego što je nastupilo onečišćenje ili zagađenje iz nekog antropogenog izvora. Cilj mojega diplomskog rada jest utvrditi mogu li benzalkonijev...
Bioremedijacija lijekova u vodi
Bioremedijacija lijekova u vodi
Klara Uhrl
Prisutnost novih zagađivala u vodenim ekosustavima postaje ozbiljan globalni problem. Prekomjerna proizvodnja i potrošnja farmaceutskih proizvoda uzrokovala je njihovo nakupljanje u vodnim tijelima. Zbog mogućeg štetnog utjecaja na ljudsko zdravlje, ali i zdravlje okoliša, razvijaju se alternativne metode za pročišćavanje otpadnih voda farmaceutske industrije. Biološke metode obrade su danas u širokoj upotrebi zbog ekonomičnosti te ekološke prihvatljivosti. Bioremedijacija ...
Bioremedijacija nafte
Bioremedijacija nafte
Anamarija Žavrljan
Nafta je složena smjesa različitih spojeva među kojima su najzastupljeniji ugljikovodici. Ako na neki način dospije u okoliš te ga onečisti, to je područje potrebno sanirati. Bioremedijacija je postupak koji se koristi za uklanjane štetnih tvari iz okoliša pomoću mikroorganizama. Djelovanjem različitih mikroorganizama koji imaju sposobnost razgradnje naftnih ugljikovodika, onečišćenje naftom može se smanjiti. Oni koriste naftne ugljikovodike za rast i razvoj te ih...
Bioremedijacija pesticida
Bioremedijacija pesticida
Ana Ramljak
Primjena pesticida poznata je nekoliko tisuća godina, a proizvodnja sintetičkih pesticida započinje polovicom 20. stoljeća. Nakon upotrebe, većina sintetičkih pesticida se dugotrajno zadržava u okolišu te se njihovi ostaci mogu naći u tlima, morskim i vodenim ekosustavima, pitkoj vodi i podzemnim vodonosnicima. Uz to, zabilježen je povećani mortalitet i ugroženost mnogih skupina organizama. Kroz hranidbeni lanac, ostaci pesticida dospijevaju i do ljudi te uzrokuju različite...
Bioremedijacija plastike posredovana  gljivama
Bioremedijacija plastike posredovana gljivama
Jelena Štambuk
Problem zagađenja okoliša plastikom ponukao je znanstvenike na istraživanje biodegradacije plastike te je pokazano da su neke vrste gljiva sposobne razgraditi plastiku svojim enzimima i koristiti je kao izvor ugljika. U ovome preglednom radu navedene su dosad često korištene metode utvrđivanja degradacije plastike gljivama, kao i svojte gljiva na kojima je provedeno više istraživanja ili su značajnije po svom utjecaju, odnosno često se spominju u literaturi. Za predodžbu o...

Pages