Paginacija
-
-
Epigenetičko reprogramiranje spolnih prastanica
-
Sunčica Stipoljev Epigenetski profil spolnih prastanica, koji je definiran modifikacijama DNA i kromatina, dinamično se mijenja za vrijeme njihovog razvoja. Dva puta u životnom ciklusu, metilacijski biljezi DNA se reprogramiraju na globalnoj razini i istodobno se obnavlja razvojni potencijal. Obrasci metilacije DNA su zatim ponovno uspostavljeni, u skladu sa različitim staničnim sudbinama. Ovo reprogramiranje metilacijskog obrasca DNA odvija se u zigoti nakon fertilizacije i u primordijalnim zametnim...
-
-
Epigenetičko utišavanje X kromosoma
-
Ines Kralj Inaktivacija X kromosoma je složeni epigenetički proces koji dovodi do utišavanja jednog od dva X kromosoma u somatskim stanicama ženki sisavaca s ciljem kompenzacije doze X vezanih gena među spolovima. Glavnu ulogu u ovom procesu ima Xic regija na X kromosomu. Ona sadrži XIST gen s kojeg se transkribira glavni signal za utišavanje - nekodirajući Xist RNA transkript. Proces utišavanja X-kromosoma se odvija u nekoliko koraka i obuhvaća uzajamnu interakciju nekodirajućih molekula...
-
-
Epigenetičko utišavanje kromosoma X
-
Mihaela Tremski Kromosomske razlike među spolovima dovode do neravnoteže genskih produkata između mužjaka (XY) i ženke (XX) sisavaca. Za uspostavu ravnoteže genskog produkta X kromosoma, tj. kompenzaciju doze kod sisavaca, neophodan je mehanizam epigenetičkog utišavanja ekspresije gena na X kromosomu. Postoje dva načina regulacije utišavanja – nasumična inaktivacija i inaktivacija mehanizmom genomskog utiska. Proces epigenetičkog utišavanja događa se kroz inicijaciju, širenje i održavanje...
-
-
Epigenetičko utišavanje kromosoma X
-
Sanya Eduarda Kužet Komosomi X su spolni kromosomi koji nose velik broj gena koji nisu povezani sa spolnom determinacijom i reprodukcijom već kontroliraju različite metaboličke puteve. Kod ženki sisavaca dolazi do mehanizma kompenzacije doze zbog postojanja dva kromomsoma X. Kada taj mehanizam ne bi postojao, dvostruka količina gena bi predstavljala problem za jedinku. Kompenzacija doze podrazumijeva proces inaktivacije jednog od dva kromosoma X. Inaktivacija se događa oko 16. dana embrionalnog razvoja...
-
-
Epigenetski mehanizmi kontrole rasta
tumora
-
Petra Pavić Epigenetika je područje znanosti koje proučava nasljedne promjene fenotipa uzrokovane
djelovanjem epigenetskih mehanizama koji ne uključuju promjenu u sekvenci DNA već
promjenu u ekspresiji gena. Uključuju reverzibilne promjene metilacije DNA, modifikacije
histona i aktivnost ne kodirajuće molekule RNA. Pogreške unutar mehanizama mogu
uzrokovati nastanak invazivnog karcinoma. Karcinom karakterizira neprestana proliferacija i
metastaziranje na okolna tkiva. Unatoč dostupnosti...
-
-
Epigenetski mehanizmi u razvoju sisavaca
-
Ana Dudaš Metilacija DNA jedan je od izrazito važnih procesa u razvoju sisavaca te u
diferencijaciji matičnih stanica koje se tako, poprimajući specifičan ekspresijski obrazac
zahvaljujući epigenetskim modifikacijama njihovih genoma, usmjeravaju u točno određeni tip
stanica sa specifičnom funkcijom te se sprječava njihovo vraćanje u nediferencirano stanje.
Brojni enzimi sudjeluju u uspostavljanju metilacijskih oznaka u DNA te su također otkriveni
oni koji pomažu u uklanjanju takvih...
-
-
Epizoičke dijatomeje roda Poulinea na glavatim želvama iz Jadranskog mora
-
Lucija Kanjer Genus Poulinea is a monospecific epizoic genus of marine diatoms found on sea turtles. It is a part of polyphyletic group of marine gomphonemoids, whose phylogenetical relationships are poorly understood. The aim of this study was to use a combined morphological and molecular approach to investigate Poulinea and related genera on loggerhead sea turtles from the Adriatic Sea. Firstly, the contribution of Poulinea cells in diatom epizoic communities was assessed using light microscope from...
-
-
Epizoičke i epifitske dijatomeje
-
Lucija Kanjer Dijatomeje su jednostanični, fotosintetski eukarioti sa silikatnom ljušturicom koje nalazimo široko rasprostranjene u svim vodenim staništima. U posljednje vrijeme posebno su zanimljive zajednice dijatomeja koje se nalaze na drugim živim organizmima. Istraživanja su pokazala da se dijatomeje nalaze na životinjama (morski sisavci, kornjače, rakovi, mekušci, žarnjaci, ptice koje žive uz vodu), makroalgama, morskim cvjetnicama i ostalom vodenom bilju. Epifitske dijatomeje se po...
-
-
Epizoičke zajednice morskih kralješnjaka
-
Tina Zorić Epibiontski organizmi koji žive ne-parazitski na površini životinja nazivaju se epizoički organizmi. Omiljeni domaćini takvih organizama su veliki morski kralješnjaci poput kitova, dupina, morskih kornjača i lamantina, no i morske zmije. Dijatomeje kao epizoičke zajednice uočene su na morskim kornjačama i morskim sisavcima poput kitova i lamantina. Zanimljivo je da su neke dijatomeje nađene isključivo kao obligatni epibionti i da te vrste ne nalazimo slobodne u planktonu ili...
-
-
Erdös--Ko--Rado teorem
-
Vice Torić Tema ovog diplomskog rada je teorem Erdösa, Koa i Radoa. Diplomski rad je podijeljen u tri poglavlja. U prvom poglavlju cilj je upoznati se s definicijom presijecajuće i \(t\)-presijecajuće familije \(k\)-članih podskupova i iskazati i dokazati EKR teorem. Definirane su i dokazane neke pomoćne tvrdnje. U drugom poglavlju obrađujemo alternativne dokaze EKR teorema. Prvo se bavimo Hilton-Milnerovim teoremom. Zatim definiramo pomoćne tvrdnje i iskazujemo Katonin teorem pomoću kojih...
-
-
Erdős-Rényijev model slučajnih grafova
-
Monika Bajcer U ovom radu proučava se tema slučajnih grafova, koja se može predstaviti kao spoj teorije vjerojatnosti i teorije grafova. Definira se slučajni graf kao vjerojatnosni prostor nad skupom svih grafova sa fiksiranim skupom vrhova. Također se proučavaju neka svojstva slučajnih grafova kao što je najveća klika u grafu, monotona svojstva i njihove prijelazne funkcije, zakoni nula-jedan i Erdős-Rényijeva promjena faze.
-
-
Ergodski teorem i stacionarni procesi
-
Ema Šimon Ovaj diplomski rad se bavi klasičnim Birkhoff-Hinčinovim ergodskim teoremom te teorijom potrebnom za njegov dokaz. Uz to, uvodi se pojam ergodskog stacionarnog slučajnog procesa te se dokazuje ergodski teorem za takve procese. Na kraju se dokazuje subaditivan ergodski teorem koji je poopćenje oba prethodno navedena rezultata te se daju primjeri korištenja ergodskih teorema.
Paginacija
