Paginacija

Evo-Devo
Evo-Devo
Tena Gržan
Evo-Devo je grana biologije koja uspoređuje razvojne procese različitih organizama za određivanje ancestralnog odnosa među njima i otkivanje kako su evoluirali razvojni procesi. U ovom radu usmjerila sam se na aspekt unutar područja Evo-Devo, a radi se o porijeklu ličinačkog stadija u ontogenijama nekih organizama. Dvije hipoteze dominiraju trenutnim mišljenjem o ovoj temi: „larva-first“ i „adult-first“ hipoteze. Sve do nedavno „larva-first“ je bila prihvaćenija u...
Evolucija DNA i mehanizma replikacije DNA
Evolucija DNA i mehanizma replikacije DNA
Nina Romac
Iako nije poznato koji su selektivni pritisci utjecali na nastanak i ranu evoluciju DNA, neosporno je da je prelazak s RNA na DNA genome jedan od ključnih događaja u evoluciji života. S obzirom na to da je replikacija esencijalan proces u svim živućim stanicama, koje su potekle od zajedničkog pretka, logična bi pretpostavka bila da je osnovna replikacijska mašinerija homologna u svim trima domenama živog svijeta – bakterijama, arhejama i eukariotima. Međutim, većina enzima...
Evolucija endotermije
Evolucija endotermije
Lucija Abramović
Sisavci i ptice su pravi endotermni organizmi što znači da drže tjelesnu temperaturu konstantnom. Zbog ovoga se fiziološki i anatomski znatno razlikuju od ektotermnih organizama, čija tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoliša. Isto tako, dosta endoterma pomoću torpora ili hibernacije znatno odstupa od endotermije jer torpor dovodi do velikih promjena u tjelesnoj temperaturi. U ovom radu obrađene su anatomske i fiziološke razlike endoterma i ektoterma te je opisan torpor...
Evolucija flore i paleoflore na području Europe
Evolucija flore i paleoflore na području Europe
Azra Mehmedović
Paleoflora Europe od paleozoika do formiranja samog kontinenta sastavom prati evolucijsku sukcesiju. Nakon ustaljenja okolišnih uvjeta, prevladavaju termofilne vrste koje se sredinom miocena zbog zahlađenja počinju zamjenjivati mezofilnim vrstama i travnjacima. U kvartaru brojne glacijacije uništavaju raznolikost flore. Nakon glacijacija počinje se formirati današnja distribucija flore čiji je izvorni oblik izmijenjen antropogenim djelovanjem.
Evolucija genetskog koda
Evolucija genetskog koda
Borna Branimir Vuković
Standardni genetski kod – informacija u obliku 64 tripleta dušičnih baza (kodona) na mRNA koji kodiraju 20 proteinogenih aminokiselina, gotovo je univerzalan, uz ograničene iznimke, u svim organizmima na Zemlji i otporan na štetne učinke mutacija u sekvenci kodona. Pokušavajući objasniti evoluciju navedenih svojstava razvijene su 4 hipoteze. Hipoteza zamrznute slučajnosti tvrdi da su aminokiseline nasumično povezane s pripadajućim kodonima te da je univerzalnost koda rezultat...
Evolucija gljiva
Evolucija gljiva
Boris Majić
Intenzivnim bavljenjem filogenijom gljiva, znanstvenici su došli do brojnih otkrića. Tako su Paquin i suradnici, korištenjem mitohondrijskih gena koji kodiraju podjedinice 1 – 3 i citokrom b, na temelju rezultata istraživanja pružili snažnu potporu teoriji gljiva i životinja kao sestrinskih grupa, te su predložili postavljanje Spizellomycetales kao bazu gljiva rađe nego Blastocladiales. Još jedna snažna potpora gljivama i životinjama kao sestrinskim grupama dolazi iz...
Evolucija hominida (por. Hominidae)
Evolucija hominida (por. Hominidae)
Nikolina Černauš
Evolucija hominida obuhvaća period od prije oko 60 milijuna godina pa sve do danas i odnosi se na razvoj čovjekolikih majmuna i čovjeka. Evolucijski je proces često bio ispresijecan geološkim promjenama: tektonski pokreti Zemljine kore, isušivanja mora, promjene klime. Promjene u uvjetima okoliša u kojima su se razvijali primati djelovao je izravno i na tijek njihove evolucije. Najraniji hominidi klasificiraju se u tri roda; Sahelanthropus, Orrorin i Ardipithecus, iz kojeg kasnije...
Evolucija i biogeografija sisavaca
Evolucija i biogeografija sisavaca
Mila Vlajčić
U ovom radu sam pisala o biogeografiji i o novim saznanjima na području evolucije sisavaca. Znanstvenici su dali mnoge odgovore ali je ostalo još dosta bitnih i neriješenih pitanja vezanih za njihovu evoluciju. Podaci dobiveni iz njihovog razvojnog niza možemo koristiti kao model za razvoj filogenetski stabala drugih skupina kao i za evoluciju samog čovjeka.
Evolucija i funkcija sna
Evolucija i funkcija sna
Dora Peršić
San je definiran kao reverzibilno stanje nepokretnosti sa znatno smanjenim odgovorom na senzoričke podražaje iz okoliša. Kriteriji koji se koriste za utvrđivanje sna u promatranoj životinji su bihevioralni, elektrofiziološki, fiziološki i homeostatski. Ciklusi spavanja sastavljeni su od NREM i REM sna. NREM san karakteriziran je minimalnom moždanom aktivnošću, dok tipične osobine REM sna uključuju opću mišićnu atoniju, brze pokrete očiju i živopisne snove. Uzlazni...
Evolucija jezika
Evolucija jezika
Andreja Škiljaica
Kompleksni jezik, bilo govorni ili znakovni, odlika je samo jedne poznate vrste – Homo sapiensa. Zbog toga je stoljećima bio izvor raznih istraživanja, od kojih su najranija bila filozofske prirode i uglavnom su se bavila lingvističkim temeljima jezika – fonologijom, fonetikom, sintaksom i semantikom. Teorije o postanku jezika bile su ograničene religijskom pozadinom sve do 20. stoljeća, kada su istraživanja usmjerila pozornost na biološke aspekte jezika. Proučavanje mentalnih...
Evolucija jezika
Evolucija jezika
Darija Šimić
Jezik je jedan od mnogobrojnih oblika komunikacije, a ono što ga čini uistinu zanimljivim jest da je isključivo ljudski fenomen. Tijekom povijesti biva predmet mnogobrojnih istraživanja, kako filozofske, tako i biološke prirode. Glavni problem u istraživanju evolucije jezika činjenica je da jezik ne fosilizira. Dokazi od tome kada, kako i zašto je nastao jezik oskudni su i ne pružaju potpuni uvid u rane jezične početke. Cilj rada stoga je bio predstaviti neke od teorija i modela...
Evolucija kariotipa sisavaca
Evolucija kariotipa sisavaca
Sven Jurković
Kariotip neke jedinke se odnosi na broj, veličinu i izgled njezinih kromosoma. Kromosomi pojedinih vrsta predstavljaju širok spektar raznolikosti, od broja do njihove morfologije. Genomi svih vrsta su visoko očuvani i to ne samo u transkribirajućim sekvencama, već i u nekim kromosomski specifičnim nekodirajućim sekvencama ili u poretku gena. Razlike između kariotipa većine vrsta posredovane su različitim razmještajem većih kromosomskih segmenata koji se nazivaju sintenični...

Paginacija