Paginacija

Neurobiološka podloga opsesivno-kompulzivnog poremećaja
Neurobiološka podloga opsesivno-kompulzivnog poremećaja
Ana Sever
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) karakterizira postojanje opsesija - prodornih i ponavljajućih misli, slika ili impulsa koje je nemoguće kontrolirati, te kompulzija - ponašanja koja izviru iz njih kako bi ublažile nelagodu proizišlu iz opsesija. Opsesije izazivaju anksioznost koje se osoba ne može lako riješiti. Zbog toga često vrše radnje koje se karakteriziraju kao ritualističke, a služe ublažavanju tog osjećaja. U početku je bilo teško proniknuti u biološku podlogu...
Neurodegenerativne promjene u mozgu štakora izazvane sevofluranom i željezo-dekstranom
Neurodegenerativne promjene u mozgu štakora izazvane sevofluranom i željezo-dekstranom
Biljana Pamučar
Inhalacijski anestetici su lako hlapljive tekućine, a služe za uvođenje ili održavanje anestezije pri operativnim zahvatima nepredvidljivog trajanja. U ovom radu proučavan je utjecaj sevoflurana, samog ili združenog s željezo-dekstranom, na nastanak i razvoj neurodegenerativnih promjena na tkivu mozga štakora. Neurodegeneracija je mjerena: (i) promjenama oksidacijskog statusa mjerenjem razine malondialdehida (MDA), glutationa (GSH), te enzimatske aktivnosti katalaze (CAT) i...
Neuroendokrina kontrola roditeljskog ponašanja
Neuroendokrina kontrola roditeljskog ponašanja
Mirna Jurković
Postoje različiti mehanizmi koji kontroliraju stanje i ponašanje roditelja. Možemo ih podijeliti na one koji kontroliraju ponašanje hormonalnim promjenama koje nastaju još prije rođenja djeteta, i na one promjene koje nastaju pod utjecajem iskustva koje se stječe u interakciji s potomkom. Promjene razine različitih hormona pripremit će jedinku na novu životnu situaciju, a iskustvo će potaknuti promjene koje će oblikovati roditeljsko ponašanje, a ono će imati veliki utjecaj na...
Neuroendokrina regulacija odgovora na stres
Neuroendokrina regulacija odgovora na stres
Snježana Kodba
Stres danas predstavlja jednu od glavnih prijetnji homeostazi, a samim time i zdravlju čovjeka. Kada je pod stresom, tijelo pokreće niz obrambenih mehanizama kako bi održalo potrebnu ravnotežu te se oduprlo štetnim utjecajima koji prijete iz okoline. Glavnu ulogu u tome imaju autonomni živčani te endokrini sustav, čija međusobna povezanost pruža organizmu potrebnu zaštitu u stresnim situacijama. Pomoću osi hipofiza – hipotalamus – nadbubrežna žlijezda regulira se lučenje...
Neuroendokrini odgovor na stres
Neuroendokrini odgovor na stres
Anastazija Grgurin
U ovom radu predstavljena su dosadašnja saznanja o neuroendokrinim fiziološkim mehanizmima koji se aktiviraju unutar organizma prilikom susreta sa stresorom, odnosno poremećaji u homeostazi te načini na koje se tijelo pokušava vratiti u istu nakon što je u pokrenuta kaskada odgovora na stres. Opisane su primarno hipotalamično-hipofizna-adrenalna os (HHA os) i simpatički živčani sustav (SŽS), ali i ostale pojedine neuralne, neuroendokrine i endokrine osi te njihove značajke....
Neurokemijska podloga halucinacija
Neurokemijska podloga halucinacija
Mirna Kassal
Halucinacije su pogrešne, odnosno lažne percepcije koje se događaju bez nekog vanjskog podražaja. Javljaju se kod niza bolesti, kao što su shizofrenija, bipolarni poremećaj, demencija, epilepsija i druge. Također mogu biti posljedica zloupotrebe halucinogenih droga. Na području halucinacija dosta su se proučavali neurotransmiteri dopamin i serotonin. Dopamin ima jednu od glavnih uloga u sustavu za nagrađivanje, a kod shizofrenije je njegova razina povećana, te se smatra da je...
Neuromagnetska istraživanja najranijih učinaka prostorne vidne pažnje
Neuromagnetska istraživanja najranijih učinaka prostorne vidne pažnje
Luka Luketin
Magnetoencefalografija (MEG) je metoda funkcionalnog oslikavanja mozga koja ima izrvrsnu vremensku rezoluciju od 1 ms, a uz to i dovoljno dobru prostornu rezoluciju od 2-3 mm, što je čini sjajnim alatom za proučavanje funkcije mozga u stvarnom vremenu, na milisekundnoj razini. Cilj ove radnje je proučavanje učinaka endogene, prikriveno usmjerene, prostorne vidne pažnje na najranije vidne odgovore, koji uključuju prvih 100 ms od prezentacije vidnog podražaja. Donedavno se smatralo da...
Neuronske mreže i klasifikacija proteina
Neuronske mreže i klasifikacija proteina
Borna Runac
Cilj ovog rada je ispitati mogućnosti modela umjetne neuronske mreže na problemu klasifikacije proteinskih familija. U prvom poglavlju su predstavljeni osnovni matematički pojmovi iz linearne algebre i optimizacije potrebni za razumijevanje korištenih metoda strojnog učenja. U drugom poglavlju su uvedeni osnovni pojmovi strojnog učenja te je objašnjena matematička pozadina korištenih metoda. Metode koje su korištene u istraživanju su metoda potpornih vektora te umjetna neuronska...
Neuroprotektivni potencijal moždanog neurotrofnog čimbenika u  modelu Alzheimerove bolesti in vitro
Neuroprotektivni potencijal moždanog neurotrofnog čimbenika u modelu Alzheimerove bolesti in vitro
Katarina Štulić
Alzheimerova bolest (AB) je neurodegenerativna bolest koju karakterizira izvanstanično nakupljanje amiloidnih plakova i unutarstanično nakupljanje neurofibrilarnih snopića. Moždani neurotrofni čimbenik (BDNF) je najrašireniji neurotrofni čimbenik rasta u središnjem živčanom sustavu. Eksprimira se u hipokampusu, korteksu i bazalnom prednjem mozgu, područjima koja su vitalna za učenje, pamćenje i izvršnu funkciju. Primarna uloga BDNF-a u mozgu je promicanje preživljavanja...
Neuroprotektivni učinak dehidroepiandrosteron-sulfata (DHEAS) u staničnim modelima Alzheimerove bolesti
Neuroprotektivni učinak dehidroepiandrosteron-sulfata (DHEAS) u staničnim modelima Alzheimerove bolesti
Robert Pendelić
Alzheimerova bolest (AB) je najučestaliji oblik demencije koji se očituje kroz gubitak raznih kognitivnih sposobnosti. Uzrokovana je propadanjem neurona i sinaptičkih veza unutar mozga i visoko je povezana s nakupljanjem peptida amiloid beta (Aβ) u središnjem živčanom sustavu. Uglavnom se razvija kod ljudi starijih od 65 godina, a udio oboljelog stanovništva je u stalnom porastu. Bolest je posljedica velikog broja čimbenika, što je čini vrlo složenom i zasad neizlječivom....
Neutralna evolucija
Neutralna evolucija
Paula Dobrinić
Glavna teza teorije neutralnosti, da je većina evolucijskih promjena na molekularnoj razini rezultat nasumičnog genetičkog drifta selektivno neutralnih (ekvivalentnih) alela, imala je golem utjecaj na populacijsku genetiku. Tvorac teorije, Motoo Kimura, pritom ne negira značaj prirodne selekcije u evoluciji morfoloških i fizioloških karakteristika. Ipak, teorija je u početku bila potpuno neprihvatljiva za neodarviniste te je izazvala brojne rasprave. Iako danas brojni molekularni...
Neutronski bogate jezgre kalija
Neutronski bogate jezgre kalija
Josipa Diklić
Osnovna tema ovoga rada je proučavanje neutronski bogatih jezgara kalija masenih brojeva 41–46. U okviru rada proučeni su podatci vezani uz elektromagnetske prijelaze pobudene nuklearnom reakcijom 40Ar+ 208Pb mjerenom magnetskim spektrometrom PRISMA u koincidenciji s detektorom γ-zračenja CLARA. Korištenjem neutronski bogatog stabilnog snopa 40Ar možemo u izlaznom kanalu imati pobuđene izotope koji su nastali pobiranjem ili ogoljavanjem nukleona. Kanali pobiranja protona od velikog...

Paginacija