Paginacija

Ekogeografija invazivne flore Hrvatske
Ekogeografija invazivne flore Hrvatske
Nina Vuković
Na globalnoj razini, invazije stranih organizama predstavljaju jednu od najvećih prijetnji bioraznolikosti. Iz tog razloga, u posljednja tri desetljeća izrazito se intenziviraju istraživanja invazivnih vrsta, a fokus se najčešće stavlja na proučavanje invazivnih vrsta i njihovih staništa, utvrñivanje utjecaja na autohtone vrste i zajednice, te mogućnosti kontrole. Sustavna istraživanja invazivne flore Hrvatske započeta su relativno nedavno, stoga Hrvatska uglavnom oskudijeva...
Ekologija i biogeografija odabranih endemskih epigejskih vrsta trčaka (Coleoptera: Carabidae) dinarskog krša
Ekologija i biogeografija odabranih endemskih epigejskih vrsta trčaka (Coleoptera: Carabidae) dinarskog krša
Željka Jambrošić Vladić
Ciljevi ove disertacije bili su doprinijeti boljem poznavanju faune trčaka naše zemlje s posebnim naglaskom na biologiju i ekologiju endemskih vrsta, kombinacijom morfoloških i molekularnih metoda doprinijeti razrješavanju taksonomskih odnosa između odabranih endemskih vrsta roda Carabus te otkriti eventualne promjene u sastavu zajednica trčaka na području Nacionalnoga parka Risnjak nakon 25 godina. U ovom istraživanju po prvi puta smo koristili mitohondrijske sekvence dviju...
Ekologija virusa influence u riječnim galebovima (Chroicocephalus ridibundus) u Hrvatskoj
Ekologija virusa influence u riječnim galebovima (Chroicocephalus ridibundus) u Hrvatskoj
Luka Jurinović
Ciljevi ove disertacije bili su utvrditi ulogu riječnih galebova u širenju influence ptica te odrediti o čemu ovisi pojavnost i brojnost riječnih galebova na zagrebačkom području. Riječni galebovi su gnjezdarice u Hrvatskoj, međutim najveću brojnost postižu tijekom zimskih mjeseci. Dolazak jata od preko tisuću riječnih galebova na zagrebačko područje značajno je koreliran s NAO indeksom, dok odlazak na gnijezdilišta nije koreliran ni s jednim od ispitanih klimatskih faktora....
Ekologija zajednica s dominacijom gorgonija u istočnom dijelu Jadranskog mora
Ekologija zajednica s dominacijom gorgonija u istočnom dijelu Jadranskog mora
Silvija Kipson
Cilj je ove disertacije bio dvostruk: (i) utvrditi nulto stanje za izuzetno vrijednu, no nedovoljno istraženu koraligensku zajednicu s dominacijom crvene gorgonije Paramuricea clavata te provesti prvo istraživanje populacija gorgonija P. clavata i Eunicella cavolini u istočnom dijelu Jadrana kao i (ii) istražiti potencijalne posljedice globalnog zagrijavanja na koraligensku zajednicu koristeći crvenu gorgoniju P. clavata kao model organizam. Primjenom iste metode (podvodne fotografije)...
Ekološka obilježja koraligenske zajednice u istočnom dijelu Jadranskoga mora
Ekološka obilježja koraligenske zajednice u istočnom dijelu Jadranskoga mora
Petra Rodić
Koraligenska zajednica jedna je od najraznovrsnijih, a ujedno i najugroženijih zajednica u Sredozemnom moru, važna na nacionalnoj i europskoj razini. Izrazito spora dinamika čini je posebno osjetljivom na različite poremećaje, naročito klimatske. U cilju utvrđivanja njenog stanja i karakteristika u istočnom Jadranu, nužnim za uspostavu praćenja stanja i određivanje mjera očuvanja, istražen je njen sastav i struktura te stanje oštećenosti ciljanih organizama na 10 postaja u...
Ekološke karakteristike i uzgojni potencijal preostalih populacija vrste Gongolaria barbata (Stackhouse) Kuntze na istarskoj obali
Ekološke karakteristike i uzgojni potencijal preostalih populacija vrste Gongolaria barbata (Stackhouse) Kuntze na istarskoj obali
Andrea Bilajac
Vrsta Gongolaria barbata smeđa je makroalga koja je nekada bila ključni graditelj staništa na istarskoj obali, no danas je njezina rasprostranjenost ograničena na nekoliko staništa: plitki infralitoral, mediolitoralne lokvice i obalnu lagunu. U okviru ovog istraživanja kartirane su populacije G. barbata na zapadnoj obali Istre, te su na odabranim lokacijama analizirane morfometrijske karakteristike i biomasa s ciljem procjene stanja preostalih populacija. Recentni podaci su uspoređeni...
Ekonomske odrednice varijacije stopa fertiliteta na prostoru Europske unije
Ekonomske odrednice varijacije stopa fertiliteta na prostoru Europske unije
Tomislav Belić
U radu su istražene prostorna varijacija i ekonomske odrednice fertiliteta u Europi od 2015. do 2019. godine. Prostorna varijacija totalne stope fertiliteta i specifičnih stopa fertiliteta istražena je na 1436 regija u 36 zemlje. Uloga ekonomskih odrednica fertiliteta istražena je modelima konvencionalne i prostorne regresije, najprije na zajedničkom uzorku 1187 NUTS 3 regija, zatim unutar šest regija Europe te zasebno unutar 24 zemalja Europske unije. Glavni je korišten pokazatelj...
Ekotoksikološka i mikrobiološka karakterizacija pročišćenih otpadnih voda grada Virovitice
Ekotoksikološka i mikrobiološka karakterizacija pročišćenih otpadnih voda grada Virovitice
Slavko Kepec
Analiza pročišćenih otpadnih voda koje se ispuštaju u vodene prijemnike uglavnom podrazumijeva tek utvrĎivanje koncentracije organskih tvari (kemijske i biološke potrošnje kisika) i nutrijenata (dušika i fosfora). Stoga je u ovom radu ispitan i učinak efluenta na bioindikatorske organizme (ribe (Carassius gibelio)) i gujavice (Eisenia fetida, Oligochaeta)) i stupanj rezistentnosti bakterijskih izolata na antimikrobne lijekove podrijetlom iz otpadnih voda, s ciljem utvrĎivanja...
Ekotoksikološka karakterizacija otpadnih voda i aktivnoga mulja upotrebom biokemijskih i histopatoloških biomarkera
Ekotoksikološka karakterizacija otpadnih voda i aktivnoga mulja upotrebom biokemijskih i histopatoloških biomarkera
Sanja Babić
Velike količine otpadnih voda i mulja, kao nusprodukata uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV), u konačnici bivaju ispuštene u slatkovodne, morske ili kopnene ekosustave. Nusprodukti UPOV-a često sadrže različita organska, anorganska i mikrobiološka zagađivala koja imaju mogućnost akumulacije u tlu, sedimentu, usjevima, kao i prijenosa unutar hranidbenih lanaca kroz različite trofičke nivoe, predstavljajući tako prijetnju i ljudskom zdravlju. Unatoč činjenici da se u...
Eksperimentalno i računalno istraživanje novih konjugata gvanidina s različitim fluoroforima kao liganada humane dipeptidil-peptidaze III
Eksperimentalno i računalno istraživanje novih konjugata gvanidina s različitim fluoroforima kao liganada humane dipeptidil-peptidaze III
Mirsada Ćehić
U ovom istraživanju ispitane su interkacije 7 novih konjugata gvanidiniokarbonilpirol (GCP)-fluorofora s humanom dipeptidil peptidazom III (DPP III) te je utvrđeno snažno vezanje svih spojeva u aktivno mjesto enzima, ali s vrlo različitim fluorimetrijskim odgovorom. Pozitivno nabijen lizinski bočni ogranak značajno je doprinio povećanju topljivosti spojeva i smanjenju jakosti fluorescentnog odgovora pri vezanju na DPP III, te potpuno ukinuo inhibitivni učinak na enzimsku aktivnost...
Eksperimentalno utemeljeno modeliranje interakcija nukleinskih kiselina i malih molekula
Eksperimentalno utemeljeno modeliranje interakcija nukleinskih kiselina i malih molekula
Marina Grabar Branilović
U okviru ove doktorske disertacije metodama molekulskog modeliranja proučavane su interakcije nukleinskih kiselina s nekoliko skupina organskih spojeva: derivatima bisfenantridina, guanidiniokarbonil-pirol-arilnim konjugatima, cijaninskimspojevima, te translacijskim(benzimidazolnimi diaminopiperidinskim) inhibitorimahepatitis C virusa. Istraženi su procesi njihovog kompleksiranja, interkaliranja, vezanja u utor te elektrostatskog međudjelovanja s polinukleotidima. Prve tri skupine spojeva...
Ekspresija prijenosnika natrija i glukoze Sglt1 (Slc5a1) u organima miševa
Ekspresija prijenosnika natrija i glukoze Sglt1 (Slc5a1) u organima miševa
Ivana Vrhovac
U miševa, prijenosnik natrija i glukoze (mSglt1/Slc5a1) apsorbira glukozu u četkastim membranama enterocita tankog crijeva i reapsorbira glukozu u četkastim membranama proksimalnih kanalića bubrega. Budući je stanična lokalizacija mSglt1 u drugim organima/tkivima neistražena, ekspresija mSglt1 određena je na razini mRNA i proteina usporedbom miševa divljeg tipa (Sglt1+/+) i Sglt1 knockout miševa (Sglt1-/-). Relativna ekspresija mRNA za mSglt1 određena qRT-PCRom najveća je u...

Paginacija

accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.